Svjetska tržišta novu sedmicu počinju pod pritiskom, dok je cijena nafte ponovo premašila 106 dolara za barel, a rast prinosa na američke obveznice dodatno pojačava nervozu investitora.
Najveći problem za tržišta u ponedjeljak, 28. septembra, ponovo dolazi s energetskog tržišta. Cijena nafte porasla je nakon što su oslabile nade da bi SAD i Iran uskoro mogli postići dogovor kojim bi bila smanjena neizvjesnost oko Ormuskog moreuza.
Brent je jutros skočio oko 2,1 odsto, na 106,49 dolara za barel, dok je američka WTI nafta poskupjela oko 1,5 odsto, na 93,84 dolara. Brent je samo tokom septembra dobio gotovo 18 odsto.
To ponovo otvara pitanje koje je posljednjih sedmica u centru pažnje investitora – koliko će skupa energija podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da kamatne stope drže visoko duže nego što se ranije očekivalo.
Zašto je nafta ponovo najveći problem za tržišta?
Američki predsjednik Donald Tramp tokom vikenda odbacio je iranski prijedlog koji je uključivao ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, iako je rekao da bi pregovori trebalo da budu nastavljeni ove sedmice.
Tržišta zato još ne računaju na brzo rješenje, a svaki novi zastoj u pregovorima direktno se odražava na cijenu nafte.
Problem više nije samo cijena sirove nafte. Reuters navodi da je nedostatak rafinerijskih kapaciteta podigao cijene dizela na rekordne nivoe u odnosu na sirovu naftu, povećavajući rizik da se skuplja energija prelije na cijene robe, transporta i plate.
Da li se vraća strah od još većih kamata?
Drugi veliki pritisak dolazi s tržišta obveznica.
Prinos na američke 30-godišnje državne obveznice kretao se oko 5,52 odsto, blizu najvišeg nivoa od 2004. godine. Samo tokom septembra porastao je za oko 27 baznih poena.
Još snažniji pomak zabilježen je kod dvogodišnjih obveznica, čiji je prinos ovog mjeseca porastao za oko 55 baznih poena.
Tržišta sada procjenjuju da postoji oko 66 odsto vjerovatnoće da će američke Federalne rezerve u oktobru ponovo povećati kamatnu stopu. Do kraja naredne godine u tržišne cijene uračunato je približno 90 baznih poena dodatnog zaoštravanja monetarne politike.
Takav scenario znači skuplje zaduživanje za kompanije i potrošače, ali i veći pritisak na vrijednost akcija, posebno tehnoloških kompanija koje ulažu ogromne iznose u razvoj vještačke inteligencije.
Kako su reagovale svjetske berze?
Azijske berze uglavnom su krenule naniže.
Južnokorejski Kospi izgubio je oko 2,4 odsto, dok je širi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija izvan Japana oslabio 0,6 odsto. Kineske "blue-chip" akcije pale su oko 1,4 odsto i tokom septembra izgubile više od pet odsto.
Japanski Nikkei bio je gotovo nepromijenjen.
Ni fjučersi na Wall Streetu nisu najavljivali miran početak trgovanja. Fjučersi na S&P 500 bili su u minusu oko 0,3 odsto, a na Nasdaq oko 0,5 odsto.
Evropa je, međutim, jutro dočekala nešto otpornije – fjučersi na Euro Stoxx 50 porasli su oko 0,4 odsto, a na njemački DAX oko 0,3 odsto.
Zašto zlato pada dok raste geopolitička napetost?
Jedan od zanimljivijih obrta događa se na tržištu zlata.
Iako geopolitička neizvjesnost obično povećava potražnju za sigurnim utočištima, zlato je jutros palo oko 1,7 odsto, na približno 4.212 dolara za uncu. Tokom septembra izgubilo je više od četiri odsto.
Razlog je snažan rast prinosa na obveznice i jačanje dolara. Zlato ne donosi kamatu, pa visoki prinosi na državne obveznice čine ovaj plemeniti metal relativno manje privlačnim investitorima.
Dodatni pritisak stvara očekivanje da bi Federalne rezerve mogle nastaviti sa zaoštravanjem monetarne politike.
Šta se događa s dolarom i evrom?
Dolar je upravo jedan od dobitnika trenutne situacije.
Indeks dolara popeo se blizu dvomjesečnog maksimuma i kretao oko 101,4 poena, podržan visokim prinosima i očekivanjima novih poteza Feda.
Evro je istovremeno oslabio na oko 1,138 dolara i tokom septembra izgubio približno dva odsto vrijednosti prema američkoj valuti.
Pritisak na evropsku valutu dolazi u trenutku kada skuplja energija ponovo prijeti evropskoj ekonomiji, koja je osjetljivija na rast cijena uvozne nafte i energenata.
Šta bi moglo odlučiti smjer tržišta ove sedmice?
Pored razvoja situacije na Bliskom istoku, investitore očekuje niz važnih ekonomskih podataka iz SAD.
Biće objavljeni novi pokazatelji inflacije, privrednog rasta, industrijske aktivnosti i tržišta rada.
Posebna pažnja biće usmjerena na izvještaj o zaposlenosti za septembar. Ekonomisti očekuju oko 85.000 novih radnih mjesta, dok bi stopa nezaposlenosti trebalo da ostane na 4,1 odsto.
Upravo bi kombinacija cijene nafte i američkih ekonomskih podataka mogla odrediti sljedeći veliki potez tržišta. Snažni podaci mogli bi dodatno učvrstiti očekivanja viših kamata, dok bi svaki pomak u pregovorima SAD i Irana mogao brzo spustiti cijenu nafte i ublažiti pritisak na berze.
