Tržište

Pratite nas na Google news

Najava Libre probudila zabrinutost: "Upitna budućnost novca"

Najava Libre probudila zabrinutost: "Upitna budućnost novca"
Foto: Image by Gerd Altmann from Pixabay | Najava Libre probudila zabrinutost: "Upitna budućnost novca"
N.N.

Dok cure vijesti o mogućem lansiranju Facebookove digitalne valute Libra 2021. godine, visoki zvaničnik Evropske centralne banke upozorava: “Ono što je u pitanju nije ništa manje od budućnosti novca”.

Facebookova kriptovaluta Libra spremna je za lansiranje već u januaru, izvijestio je u petak Financial Times, pozivajući se na tri neidentifikovane osobe uključene u projekat.

Udruženje Libra sa sjedištem u Ženevi, koje će izdavati i upravljati librama, planira lansirati digitalni novčić potpomognut dolarom, što je značajno smanjenje u odnosu na nedavne revidirane za izdavanje serije stabilnih kovanica potpomognutih pojedinačnim tradicionalnim valutama, kao i token zasnovan na stabilnim kovanicama vezanim uz valutu.

Vijest je alarmirala centralne banke, koje su trenutno na minimalno dvije godine od stvaranja vlastitih digitalnih alternativa.

Član odbora ECB-a Fabio Paneta, govoreći na konferenciji za budućnost platnog prometa koju je sazvala Bundesbank, tvrdi da predstojeća revolucija u plaćanjima "zahtijeva od nas da budemo spremni da ponovo pronađemo suvereni novac".

Obraćajući se direktno Facebookovoj strategiji stablecoina, Paneta upozorava: "Korisnici stabilnih valuta vjerovatno će snositi veći kreditni, tržišni i likvidnosni rizik, a sami stablecoini su ranjivi na ketanja, što može imati sistemske implikacije".

Kaže da bi se rizici mogli ublažiti ako bi izdavač stablecoin valuta mogao uložiti svoju rezervnu imovinu u obliku bezrizičnih depozita kod centralne banke, jer bi to eliminiraso rizike ulaganja koji na kraju padaju na pleća vlasnika stabilcoina.

"Međutim, ovo ne bi bilo prihvatljivo, jer bi bilo ravno prepuštanju novca centralne banke u spoljašnje izvore", navodi Paneta i dodaje:

"Moglo bi ugroziti monetarni suverenitet ako bi, kao rezultat toga, privatni novac – stablecoin – u velikoj mjeri istisnuo državni novac kao sredstvo plaćanja. Novac bi se onda sveo na 'klupsko dobro' ponuđeno u zamjenu za plaćanje naknade ili članstvo u platformi".

ECB prikuplja podršku za stvaranje digitalnog evra, s više eksperimenata koji su u toku na tržištima EU i širom svijeta.

U Evropi su ECB i nacionalne centralne banke započele preliminarne eksperimente kroz četiri radna toka.

"Prvo ćemo testirati kompatibilnost između digitalnog evra i postojećih usluga poravnanja središnje banke (kao što je TIPS)", ističe Panetta.

"Drugo, istražićemo međusobnu povezanost između decentralizovanih tehnologija, poput distribuisanih knjiga, i centralizovanih sistema. Treće, istražićemo upotrebu blockchaina namijenjenih plaćanju s elektronskim identitetom. I četvrto, procijenićemo funkcionalnosti hardverskih uređaja koji bi mogli omogućiti vanmrežne transakcije, garantujući privatnost", dodao je on.

Govoreći na istoj konferenciji, njemački ministar finansija Olaf Šolc pozvao je centralnu bankarsku zajednicu da ubrza tempo.

"Na digitalnom evru mislim da bismo trebali jako puno raditi. To je mjesto na kojem bismo trebali čekati i vidjeti", primjećuje Šolc.

On dodaje da u bilo kojem trenutku moraju odlučiti da trebaju učiniti nešto s digitalnim evrom.

"Ono što je u pitanju nije ništa manje od budućnosti novca. Kako privatni novac postaje digitalni, suvereni novac takođe treba ponovo izmisliti. To zahtijeva da novac centralne banke ostane dostupan u svim okolnostima – naravno u obliku gotovine, ali potencijalno i kao digitalni evro", zaključuje Paneta, prenosi "Bankar.me".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije