Ljudi na sve strane gledaju kako bi mogli da se obogate, a u toj namjeri mogu da koriste razne materijale i robe. Neke od tih roba imaju prihvatljivu cijenu za sve ljude, dok neki nisu dostupni "običnim smrtnicima", a zbog njih čak dolazi i do sukoba.
Donosimo vam listu deset najskupljih roba.
10. Rogovi nosoroga
Godine 2013. u Dablinu je izvedena jedna od najbizarnijih krađa ikad. Maskirani muškarac razoružao je zaštitare Irskog nacionalnog muzeja i ispred nosa im odnio eksponate vrijedne 650.000 dolara. Ali, nije bila riječ ni o kakvom nakitu ili umjetničkim djelima.
Odnio je četiri glave nosoroga, da bi s njih odrezao rogove i prodao ih na crnom tržištu Istočne Azije. Iako je sve do nedavno Kina bila najveće tržište na kojem su se postizale najviše cijene, Vijetnam je preuzeo vođstvo.
U toj zemlji rog nosoroga vrlo je popularan među bogatašima jer vjeruju da liječi mnoge bolesti, a najvažnija je - impotencija. Tako se rog nosoroga melje i pretvara u prah koji se šmrče poput kokaina, a taj običaj se smatra statusnim simbolom. Jedan rog, u zavisnosti od vrste i veličine nosoroga težak je od 1-3 kilograma, pa mu i cijena varira od 25.000 do 75.000 dolara i postao je mnogo cjenjeniji od slonovače.
9. Tartufi
Iako cijeli svijet smatra da najkvalitetniji primjerci ovih skupocjenih gljiva intenzivnog mirisa rastu u Italiji, o tome bi se moglo itekako diskutovati. Jer, oni bolje upućeni dobro znaju da italijanski prekupci često u sezoni branja tartufa - u oktobru i novembru, putuju Istrom i od lokalnih berača otkupljuju tartufe za keš. Bijeli je najcjenjeniji, ali i crni je vrlo skup.
Naravno, istarski tartufi na italijanskom tržištu postižu mnogo veće cijene, pa se i izvoze, pod etiketom 'italijanski proizvod'. Ipak, mora se priznati da je gradić Alba između Torina i Đenove najveće tržište ovom gurmanskom poslasticom, a tamo je na primjer 2009. godine kilogram "Tuber magnatuma" postigao cijenu od 14.000 dolara.
U italijanskom gradu Savinju nedaleko Bolonje ubran je tartuf težak 1.483 grama i bio je najveći ikada pronađen, te je tako pretekao tartuf od 1.310 grama koji je 1999. godine ubran kraj Buja u Istri i uvršten je u Ginesovu knjigu rekorda. Naravno, zbog njihove cijene nerijetko tartufi u Hrvatsku stižu i iz udaljenijih krajeva svijeta, preko švercera, i prodaju se u restoranima kao istarski. Lako ih je prepoznati jer često imaju miris po dizelu, budući da prelaze granice upakovani u kamionskim rezervoarima.
8. Painit
Vrlo rijedak mineral koji je dobio ime po svom pronalazaču, britanskom geologu Arturu Painu koji ga je iskopao u Mjanmaru 1950. godine, nakon što se dokazalo da je riječ o do tad sasvim nepoznatoj materiji.
Boja mu varira od narandžasto-smeđe do smeđe-crvene slične topazu zbog prisutnosti gvožđa. Kristali su heksagonalne forme i do danas ih je vrlo malo pretvoreno u brušeno drago kamenje.
Godine 2002. u Mjanmaru je otkrivena je nova lokacija s većim zalihama painita s nekoliko hiljada kristala i fragmenata. Svejedno, i danas je vrlo malo brušenih kristala i zato gram painita može postići cijenu i od 300.000 dolara za gram.
7. Zlato
Svi znamo uglavnom da je od pamtivijeka najvredniji metal. Prije svega jer je vrlo rijedak, lako se s njim rukuje, lako prerađuje i ima karakterističnu boju. Prije tri godine izračunalo se da je ukupna količina zlata na zemlji 186.700 tona.
Od novoproizvedenog zlata 50 odsto ode u nakit, a 40 odsto se koristi u investicione svrhe i čak 10 odsto u industriji. Prošle godine u julu cijena zlata na svjetskom tržištu bila je oko 40 USD za gram. Uprkos tome bahati milioneri i dalje naručuju hranu ukrašenu listićima zlata, ili naručuju spa tretmane zlatom, što nema nikakvog smisla, nego je samo statusni simbol.
6. Plutonijum
Radioaktivni i otrovni hemijski element koji je otkriven 1934. godine. Neznatne količine mogu se naći i u prirodi, ali je stvoren u laboratoriji. Za razliku od drugih metala, plutonijum nije ni dobar provodnik ni toplote ni električne energije. Ima relativno nisku tačku topljenja na 640 stepeni Celzijusevih, ali i neobično visoku tačku ključanja od oko 3.315 stepeni Celzijusevih.
Ima dakle samo dvije važne funkcije - prva je da se koristi kao izvor nuklearne energije, i drugu, manje humanu - kao sredstvo za proizvodnju nuklearnog oružja. I plutonijum 239 i 241 mogu da proizvedu lančanu nuklearnu reakciju.
Bomba nazvana Debeljko, koju su Amerikanci testirali u maju 1945. i mjesec dana kasnije bacili na Nagasaki, sadržavala je plutonijum. Gram plutonijuma košta 4.000 dolara i ne zvuči previše skupo. Prilično je dostupan svakome, a naročito ako se znaju mogućnosti upotrebe.
5. Šafran
Najskuplji začin na kugli zemaljskoj, a proizvodi se u jugoistočnoj Aziji. Ipak najprije je kultivisan i počeo se uzgajati u području Stare Grčke, a prvi zapisi o uzgoju šafrana datiraju iz s kraja 2. milenijuma p.n.e.
Kvalitet zavisi od dijela biljke koji se koristi za začin, a biljka šafran iz Irana, Španije i Kašmira je najkvalitetnija i klasifikuje se prema broju smeđe-crvenih tučkova i žutih prašnika. Da bi se proizvelo jedan kilogram začina, potrebno je ubrati oko 150.000 do 200.000 cvjetova koji se sade na površini od oko 1.000 metara kvadratnih.
Godišnja proizvodnja ovog začina iznosi oko 300-400 tona, a kilogram košta i do 15.000 dolara, u zavisnosti od kvaliteti.
4. Dijamanti
Poznati su jer su najtvrđi od svih poznatih materijala. Mnogi dijamanti su vrhunske čistoće, a ima ih u mnogim bojama, od prozirne, do crvene, roze i žute.
Formiraju se u zemljinoj kori pri vrlo visokim temperaturama i pod vrlo velikim pritiskom i da bi se stvorili potrebni su vrlo specifični uslovi. Veliki dijamanti su zaista vrlo rijetki i samo 20 odsto njih su prikladni za nakit.
Najčešće se koriste za nakit ili u prerađivačkoj industriji za rezanje vrlo tvrdih materijala. Vrijednost im se na tržištu procjenjuje prema tzv. 4 slova C - a to je carat - odnosno karat - tj. veličina, zatim cut, odnosno rez, pa color - boja i clarity - prozirnost, odnosno jasnoća.
Najskuplji dijamant ikad prodat zove se 'Pink Star' - roza zvijezda. Ima 59,6 karata i dostigao je cijenu od 71.200.000 USD u Hong Kongu.
3. Žad
Tipične prekrasne jake zelene boje poznat je u azijskoj umjetnosti već hiljadama godina, a riječ je o dvije vrste dragog kamenja- nefritu i jadeitu. U Evropi je poznatiji svijetlozeleni, dok se u Kini vole i druge boje poput tamnije zelene, a biserno-bijele boje je izuzetno cijenjen.
Ljudski rod poznaje ga već 7.000 godina - dakle još iz predistorijskih vremena jer se najprije koristio za izradu oruđa i oružja zbog svoje tvrdoće i otpornosti. U kineskoj tradiciji je simbol dugog života i dobrog zdravlja, a najbogatije i najuglednije ličnosti Kinezi su sahranjivali u odijelima od žada.
Cijena po gramu zavisi od kvalitete i čistoće, ali gram košta oko 500 dolara.
2. Kalifornijum
Radioaktivni metalni element hemijskog simbola Cf prvi put je stvoren u laboratoriji za zračenje u Berkliju, u Kaliforniji 1950. godine. Kalifornijum-252 ima snažnu moć emitovanja neutrona, a po miligramu ovaj metal može proizvesti 139.000.000 neutrona za minut.
Zato je idealan kao pogonsko gorivo za nuklearne reaktore, ali se koristi i u terapiji nekih vrsta tumora na mozgu i tumora materice kad druge terapije zračenjem nisu učinkovite.
Do 2016. godine proizvedeno je samo 8 grama kalifornijuma-252, a godišnje se proizvede samo 40 miligrama. Niko ga ne kupuje u gramima, nego se prodaje u mikrogramima, dakle hiljaditim dijelovima grama jer bi se za samo 1 gram kalifornijuma trebalo 'iskeširati' 27.000.000 dolara.
1. Antimaterija
U atomskoj fizici riječ je o antičesticama.Svaka čestica ima svoju antičesticu - proton je pozitivan dok antiproton ima negativan naboj. Sudaranjem materije i antimaterije dolazi do međusobnog poništavanja što proizvodi nevjerovatnu energiju.
Materija i antimaterija imaju primjenu u medicini, ali i u proizvodnji nuklearnog oružja. Izolovana i pohranjena antimaterija mogla bi se iskoristiti kao gorivo za međuplanetarna ili čak međugalaktička putovanja.
Godine 2006. izračunalo se da bi trebalo utrošiti oko 250 miliona dolara za proizvodnju 10 miligrama antimaterije, odnosno za jedan gram trebalo bi oko 25 milijardi dolara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.