SARAJEVO, BANJALUKA - Visok iznos poreskih opterećenja u BiH ne ostavlja gotovo nimalo prostora za njihovo dalje povećanje, a rješenje za fiskalnu krizu prije svega treba tražiti na rashodovnoj strani, odnosno kroz racionalizaciju i preraspodjelu javne potrošnje, ocijenili su u Centru za zastupanje građanskih interesa (CPI).
Poreska opterećenja u BiH u 2011. godini su, posmatrano kroz procenat bruto društvenog proizvoda (BDP), daleko veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovremeno kvalitet života građana BiH znatno niži, ocijenili su u Centru za zastupanje građanskih interesa (CPI).
Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, konstatovao je da BiH nema opciju za povećanje rashoda i da bi veliki pomak u poreskoj politici zemlje bio napravljen kada bi se poreske obaveze uredno naplaćivale i ubirale.
"U BiH je sveprisutno ogromno učešće sive ekonomije, izbjegavanje poreskih obaveza, te činjenica da najveći poreski dužnici u oba entiteta imaju zaštićen status", rekao je Gavran.
On je dodao da bi povećanjem naplate poreza u startu bila stvorena mogućnost za smanjenje poreza u BiH.
Pretpostavljajući da Vlada FBiH o povećanju poreskih opterećenja razmišlja uglavnom zbog finansiranja budžetskog deficita i plaćanja kredita po standbaj aranžmanu MMF-a, iz CPI smatraju da je ekonomski opravdano i moralno ispravnije raditi na uštedi i efikasnijem trošenju budžetskih sredstava.
Oni su podsjetili da se za plate zaposlenih u javnoj upravi trenutno izdvajaju 3,2 milijarde KM ili 12,8 odsto BDP-a BiH.
Iz CPI su objasnili da ukoliko bi se plate zaposlenih u javnoj upravi svele na nivo od deset odsto BDP-a, kao što je to slučaj u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji, da bi vlade BiH na svim nivoima na raspolaganju imale oko 750 miliona KM godišnje, što bi gotovo u potpunosti riješilo pitanje budžetskog deficita i otplate kredita MMF-u i otvorilo mogućnosti ulaganja u zapošljavanje u bh. privredi.
Povećanje stope PDV-a dovelo bi do rasta cijena robe i usluga, a s obzirom na to da u BiH trenutno, prema analizama Svjetske banke, 48 odsto građana živi na granici siromaštva, usljed novog opterećenja mnogi od njih bili bi gurnuti ispod ove granice, navodi se u saopštenju CPI.
"Stvara se iluzija da se povećanjem PDV-a mogu beskonačno povećavati prihodi, ali bi rast PDV-a, s obzirom na teške socijalne prilike u BiH, doveo do smanjenja potrošanje i povećanja šverca i još većeg izbjegavanja poreskih obaveza", rekao je Gavran.
Novo poresko opterećenje, imalo bi katastofalne posljedice na bh. privredu, posebno za mala preduzeća, ali i na ostale privredne subjekte, jer bi se zbog smanjene ukupne potražnje, tj. smanjenog dostupnog novca, smanjila potražnja i za njihovim proizvodima.