BERLIN - Njemačka naučnike (šegrte) razmjenjuje s istočnoevropskim zemljama.
Postoji projekat u okviru kojeg traže naučnike iz Češke, Poljske i Mađarske. Kandidate zatim edukuju, a oni nakon toga dolaze u preduzeća u Njemačkoj. U drugim zemljama kandidate vrbuju putem komora za vanjsku trgovinu.
Za hiljade mladih ljudi u Njemačkoj ovih dana počinje stručna obuka. Dok je prije nekoliko godina hronično nedostajalo naučnika, slobodnih mjesta sada ima više nego dovoljno.
Stanje na tržištu mjesta za obuku naučnika u Njemačkoj je "odlično". Tako je to sročio Markus Kiss, stručnjak za obrazovanje u Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK). Prema njegovim riječima, do kraja jula u industrijskim i trgovinskim komorama (IHK) registrovano je oko 250.000 novih ugovora – dva posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Samo industrijske i trgovinske komore nude još oko 12.000 mjesta, rekao je Kiss u razgovoru za Deutsche Welle: "A lepeza ponuđenih zanimanja velika je i seže od ugostitelja i hotelijera do industrijskih referenata za prodaju ili informatičara."
Od oko 480.500 mjesta, koliko ih je prema njemačkoj Saveznoj agenciji za rad (BA) bilo slobodno u oktobru 2011. godine, slobodno ih je ostalo otprilike 144.000. Istovremeno je krajem jula brojka "nesvrstanih kandidata" premašivala 142.000. Međutim, prema podacima Savezne agencije za rad, mnogi od njih su se prijavili za više od jednog zanimanja. Najviše slobodnih mjesta ima u maloprodaji, a u najtraženije se ubrajaju kuvari i hotelijeri.
Slobodnih mjesta ima i u obrtu
Mjesta za naučnike ima i u obrtu. Organizacija obrtnika putem reklamne kampanje pokušala je pokazati koliko je raznovrsna i atraktivna za mlade ljude. Predsjednik središnje organizacije obrtnika u Njemačkoj Otto Kentzler u razgovoru za Deutsche Welle naglasio je kako je u ponudi 130 različitih zanimanja. No, mladi ljudi usmjereni su tačno na određena zanimanja, recimo automehaničarski zanat, kaže Kentzler, a manje ih privlače zvanja u prehrambenoj struci. "U ponudi imamo ogroman broj zanimanja. No, u obrt ne spadaju samo neka pomodna zanimanja. U njih se ubrajaju i zanimanja poput električara, vodoinstalatera, te instalatera grijanja i klimatizacije."
Naučnici većinom i dalje žele biti automehaničari
Demografske promjene zahvatile su i tržište mjesta za obuku naučnika: dok je još prije nekoliko godina naučničkih mjesta hronično nedostajalo, sada je pak došlo do pada broja polaznika. Prema podacima DIHK, broj kandidata za naučnička mjesta od 2007. je pao za 30 posto, a u istočnoj Njemačkoj ima čak 50 posto manje kandidata nego prije pet godina. Uzrok tomu je činjenica da sve više ljudi po završetku srednje škole upisuje fakultet.
I građevinska industrija u Njemačkoj suočena je s mogućim nedostatkom novih kvalifikovanih radnika. Stoga ubuduće želi dati priliku i onima koji prekinu školovanje ili kandidatima s lošijim ocjenama. Još prošle godine, navodno, svako treće građevinsko preduzeće zbog nedostatka kandidata nije popunilo sva naučnička mjesta.
Ono što se godinama očito nije promijenilo su pritužbe preduzeća o tome kako naučnici loše vladaju njemačkim jezikom i matematikom: "Tri četvrtine anketiranih preduzeća tvrde da im velik problem predstavlja to što kandidati imaju nedovoljno znanje iz njemačkog jezika i matematike, a nedostaju im takođe socijalne vještine i kompetencije", kaže Kiss. "Ne postoje instrukcije iz discipline i motivacije, pa je te nedostatke veoma teško nadoknaditi. Tako manjak socijalnih kompetencija predstavlja velik problem za preduzeća."
Visoka nezaposlenost u južnoevropskim zemljama podstaknula je mnoge mlade ljude da posao potraže u Njemačkoj. Njemačka preduzeća naučnike vrbuju u španskoj preko tamošnjih komora za vanjsku trgovinu, kaže Mark Kiss. Dodaje da postoji i poseban program koji obuhvata intenzivan tečaj njemačkog jezika te praksu u određenoj struci.
Njemačka naučnike razmjenjuje i s istočnoeuropskim zemljama. U Erfurtu u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji postoji projekat u okviru kojeg traže naučnike iz Češke, Poljske i Mađarske. Kandidate zatim edukuju – upišu ih na tečaj jezika ili ih smjeste u jezični kamp u Budimpešti – a oni nakon toga dolaze u preduzeća u Tiringiji. "Međutim, ti su projekti izuzetak. Njemačka bi svoje probleme na tržištu naučnika ipak trebala rješavati sama", uvjeren je DIHK-ov stručnjak Kiss. "Kvalifikovanih obrtnika i u drugim evropskim zemljama ima sve manje. I kada ekonomskih problema – u kojima se trenutno nalaze, recimo, španska ili Grčka – više ne bude, ti će ljudi tamo biti potrebni", kaže on.
Njemačko tržište rada trenutno je najsigurnije u Evropskoj uniji. Prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, u Njemačkoj je u junu bilo oko 350.000 nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine, dakle 7,9 posto. Za usporedbu, u Grčkoj, koja od članica EU-a ima najviše mladih bez posla, taj udio iznosi 52,8 posto.