Nacionalna banka Poljske povećala je svoje rezerve zlata na oko 550 tona, vrijedne više od 63 milijarde evra.
Predsjednik Narodne banke Poljske (NBP), Adam Glapiński, godinama naglašava da zlato ima posebnu ulogu u strukturi rezervi.
To je imovina bez kreditnog rizika, nezavisna od odluka monetarne politike drugih zemalja i otporna na finansijske šokove.
Visoke zlatne rezerve takođe doprinose stabilnosti poljske privrede.
Cilj je 700 tona
Ambicije banke su dalekosežne: cilj je imati 700 tona zlata, a ukupna vrijednost zlatnih rezervi treba da iznosi oko 400 milijardi PLN (94 milijarde evra).
Još 2024. godine, zlato je činilo 16,86 odsto deviznih rezervi Poljske. Procjene sa kraja decembra 2025. pokazale su skok na 28,22 odsto, što je jedna od najbržih promjena u strukturi rezervi među centralnim bankama širom svijeta.
Najveće transakcije realizovane su u posljednjim mjesecima 2025. godine, tokom perioda pojačane tržišne nestabilnosti i geopolitičkih tenzija.
Na inicijativu Glapińskog, upravni odbor NBP-a odlučio je da dodatno strateški poveća udio zlata.
Glapiński je ranije u januaru najavio da će zatražiti od odbora da usvoji rezoluciju o povećanju rezervi na 700 tona zlata.
Investiranje u zlato
Prema analizama Svjetskog savjeta za zlato, 2025. godina donijela je nastavak globalnog trenda akumulacije zlata od strane centralnih banaka. Uz nekoliko izuzetaka, većina zemalja je povećala svoje rezerve, tretirajući zlato kao stratešku zaštitu od valutnih i finansijskih kriza.
U 2025. godini, čak 95 odsto anketiranih centralnih banaka očekuje da će globalne zlatne rezerve rasti u narednih dvanaest mjeseci.
Razloge zbog kojih centralne banke ulažu u zlato objašnjava Marta Bassani-Prusik, direktorka investicionih proizvoda i deviznih vrijednosti u Poljskoj kovnici novca.
"Jedan od ključnih motiva za centralne banke je nezavisnost cijene zlata od monetarne politike i kreditnog rizika. Podjednako je važna diverzifikacija imovine i smanjenje udjela dolara i drugih valuta u rezervama", objašnjava ona.
Stručnjaci ističu da ne izvještavaju sve centralne banke o punom obimu svojih kupovina. Kina ili Rusija se često navode u ovom kontekstu. Neki posmatrači tržišta tumače ove poteze kao dio priprema za alternativni model novca, u kojem bi zlato moglo igrati mnogo veću ulogu nego ranije.
Informacija da Poljska sada ima više zlata od Evropske centralne banke (ECB) nije samo simbolična.
ECB upravlja monetarnom politikom evrozone, ali su njene zlatne rezerve relativno ograničene i teret posjedovanja zlata uglavnom je na nacionalnim bankama zemalja članica.
Zlatne rezerve ECB-a
Zlatne rezerve ECB-a iznose oko 506,5 tona. U tom kontekstu, obim rezervi NBP-a – 550 tona – impresivan je i jača poziciju Poljske u evropskoj finansijskoj arhitekturi.
Međutim, kritičari opsežne kupovine zlata od strane NBP-a ističu da su sredstva namijenjena za kupovinu mogla biti uložena u obveznice, koje donose kamatni prihod. Zaista, zlato ne donosi tekući prihod.
Rekordne cijene i prognoze za 2026.
Kupovine NBP-a poklopile su se sa istorijskim rekordima cijena zlata. Iako bi stopa rasta cijena mogla da se uspori 2026. godine, prognoze velikih finansijskih institucija ostaju optimistične. ING procjenjuje prosječnu cijenu od oko 4.150 dolara po unci, Dojče banka navodi 4.450 dolara, a Goldman Saks podiže svoju prognozu na 4.900 dolara. U scenariju snažne globalne tražnje, Džej Pi Morgan predviđa čak 5.300 dolara po unci.
"Rastuća tražnja centralnih banaka odgovor je na ekonomske tenzije i dinamične geopolitičke promjene. Iako institucionalne kupovine ne utiču direktno na cijene, one indirektno utiču na odluke pojedinačnih investitora", naglašava Bassani-Prusik, prenosi B92.
Zlato se vraća u milost investitora
Za NBP, zlato je dio dugoročne strategije finansijske sigurnosti zemlje.
Kako ističu stručnjaci Poljske kovnice novca, što je veća neizvjesnost na tržištima, to je veće interesovanje za imovinu koja se doživljava kao "sigurno utočište". Takođe raste svijest među malim investitorima o ulozi zlata u dugoročnoj zaštiti kapitala.
Međutim, neki ekonomisti ne slažu se sa ovom tezom i smatraju da visok udio zlata možda ne zadovoljava potrebe fleksibilnog upravljanja rezervama u modernoj ekonomiji te da bi sredstva mogla biti bolje raspoređena u druge, produktivnije investicije, prenosi B92.
Dostizanje 550 tona važna je prekretnica, ali najave daljih kupovina sugerišu da Poljska još nije rekla posljednju riječ.
U svijetu rastućih geopolitičkih tenzija i promjenjivog finansijskog poretka, zlato ponovo postaje jedan od ključnih oblika imovine, a Poljska želi da bude u samom vrhu ove igre.