Tržište

Pratite nas na Google news

Plate IT specijalista debelo iznad prosjeka, ali radnika nema

Plate IT specijalista debelo iznad prosjeka, ali radnika nema
Foto: Nedžad Uglješa | Plate IT specijalista debelo iznad prosjeka, ali radnika nema
Mirsada Lingo Demirović

SARAJEVO - Svakih 100 radnih mjesta otvorenih u IT sektoru u paralelnim ili popratnim industrijama rezultira otvaranjem još 160 radnih mjesta.

Istaknuto je ovo danas u Sarajevu tokom predstavljanja rezultata Analize potrebnih vještina za softversku industriju u BiH.

Studija je pokazala da IKT sektor predstavlja stratešku šansu za napredak bh. ekonomije, ali i da pati od hroničnog nedostatka adekvatne radne snage. Tako od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjem nivou, njih 388 ne može biti popunjeno.

"U većini slučajeva kao razlog se navodi nepostojanje kandidata s odgovarajućim znanjima i vještinama, navodi se u analizi koja je rađena u saradnji sa 'Bit Allianceom' 2019. godine, a u okviru projekta 'Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta' (EGG), koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Iako većina IT kompanija provodi kontinuirane obuke zaposlenih, 78,1 posto anketiranih zaposlenika i zaposlenica smatra da se stručno IT obrazovanje treba modernizirati, odnosno da treba biti otvoreno za nove metodologije nastave. Mjere za prevazilaženje trenutnog stanja podrazumijevaju revidiranje upisnih politika i njihovo prilagođavanje potrebama softverske industrije, zatim osnivanje specijalističkih srednjih škola računarstva i informatike, dodatno jačanje mjera prekvalifikacije i dokvalifikacije za IT zanimanja kroz zavode za zapošljavanje, te unapređenje IT obrazovanja na nivou osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.

Prema istraživanjima koja obuhvataju period od 2012. do 2019. godine o zaposlenosti i platama u IT sektoru u BiH, u FBiH je 2012. godine bilo zaposleno 1.495 IT stručnjaka sa prosječnim platama od 1.145 KM, dok su u 2019. godini u ovom sektoru bila 5.122 zaposlenika, s platama u prosjeku od 1.607 KM. U Republici Srpskoj 2012. godine u informatičkom sektoru bilo je zaposleno 525 osoba, a 2019. godine 1.144. Visina plata za RS u ovoj analizi nije navedena.

Podaci iz tabele potvrđuju i ono što je već poznato, a to je da zaposleni u IT sektoru imaju osjetno viša primanja u odnosu na ostatak ekonomije. Na kraju 2019. godine prosječna neto plata u IT sektoru iznosila je 1.582 KM i za 71,77 posto bila je veća u odnosu na prosječnu neto platu na nivou BiH u iznosu od 921 KM. Pažnju privlači i činjenica da je prosječna plata u IT sektoru u analiziranom periodu (2012-2019) osjetno brže rasla u odnosu na prosječnu platu na nivou BiH (46,9 posto u odnosu na 11,5 posto).

Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a, upozorio je da je u BiH došlo do pada BDP-a, a istovremeno do povećanja nezaposlenosti koja je samo za prva tri mjeseca iznosila oko šest posto. Istovremeno je, kazao je on, razočaravajuće kada se vidi da otprilike trećina oglašenih slobodnih radnih mjesta u IT sektoru ne biva popunjena nakon takvih poziva... "Pogotovo ako znamo da je to sektor u kom su plate daleko više od onih prosječnih u zemlji. Dakle, 80 posto intervjuiranih iz ove studije koju predstavljamo je izjavilo da obrazovni sektor ne pruža one vještine koje su potrebne za zapošljavanje u ovom sektoru", kaže on.

Ističe da je poznato da tek 20 posto ljudi sa odgovarajućom obukom s IT vještinama osigurava postojeći obrazovni sistem.

"I to samo 20 posto potreba direktno u IT sektoru, a pored toga imaju potrebe i u drugim određenim sektorima koji imaju potrebu za obrazovanim IT djelatnicima", dodaje Khoshmukhamedov.

Olav Reinertsen, ambasador Kraljevine Norveške u BiH, kazao je da je ovo sektor koji predstavlja budućnost, te da su posebno fokusirani na ta pitanja radi promocije biznisa i ekonomije. IKT industrija je, po njegovim riječima, oblast u kojoj postoji veliki potencijal za saradnju i interes poslovnih ljudi.

Informacijsko-komunikacijski sektor, kako je kazala Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH, jedan je od sektora koji se najbrže razvijaju, a pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju.

"Studija na kojoj su zajedničkim snagama radili UNDP i 'Bit Alliance' u proteklom periodu od izuzetnog je značaja, ne samo za IT industriju, nego i za cijelu ekonomiju BiH s obzirom na to da realno prikazuje presjek trenutnog stanja, ali i izuzetan potencijal koji naša industrija posjeduje u kontekstu budućeg prosperiteta BiH", kazala je Tatjana Vučić, izvršna direktorica "Bit Alliancea".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije