Prihrana pšenice jedna je od najvažnijih agrotehničkih mjera koja direktno utiče na visinu i kvalitet prinosa.
Pravilno đubrenje osigurava biljci sve neophodne hranljive materije u pravom trenutku, čime se podstiče njen rast i razvoj.
Kada prihraniti pšenicu?
Optimalni termini za prihranu pšenice zavise od:
* Faze razvoja biljke: Najčešće se primjenjuje u fazi bokorenja i početku klasanja.
* Vremenskih uslova: Vlažna proleća zahtjevaju pažljiviji pristup, dok su sušna povoljnija za primenu đubriva.
* Analize zemljišta: Precizna analiza zemljišta pomaže u određivanju količine i vrste đubriva.
Kojim đubrivom prihraniti pšenicu?
Izbor đubriva zavisi od:
* Nedostatka hranljivih materija: Najčešće se primenjuju azotna đubriva (UREA, KAN, AN), kompleksna đubriva koja sadrže i fosfor i kalijum kao i folijarna đubriva različitih kombinacija.
* Tipova zemljišta: Kisela zemljišta zahtevaju drugačiji pristup u odnosu na alkalna.
* Finansijskih mogućnosti: Postoji širok spektar đubriva različite cene i kvaliteta.
Kako primijeniti đubrivo?
* Primjena đubriva: Može biti površinska ili dubinska.
* Količina đubriva: Određuje se na osnovu analize zemljišta i planiranog prinosa.
* Raspored đubriva: Ravnomerna distribucija je ključna za efikasnost prihrane.
Nedovoljna ili nepravilna prihrana može dovesti do:
* Smanjenog prinosa: Biljka neće imati dovoljno hranljivih materija za formiranje zrna.
* Lošeg kvaliteta zrna: Zrna će biti sitnija i sa nižim sadržajem proteina.
* Povećane osjetljivosti na bolesti i štetočine: Slaba biljka je podložnija napadima patogena.
Na osnovu svega navedenog zaključuje se da je prihrana pšenice investicija koja se višestruko isplati.