Tržište

Reforma globalnog upravljanja za pravedniji svjetski poredak

Reforma globalnog upravljanja za pravedniji svjetski poredak
Foto: Srna | Reforma globalnog upravljanja za pravedniji svjetski poredak
D.P.

SJUNGAN – Međunarodne institucije moraju biti reformisane kako bi odražavale multipolarni svijet, obezbijedile pravičniju zastupljenost zemalja globalnog Juga i efikasnije odgovarale na izazove poput sukoba, nejednakosti, klimatskih promjena i razvoja vještačke inteligencije, poručeno je na plenarnoj sjednici Globalnog foruma o upravljanju u Sjunganu, u kineskoj pokrajini Hebej.

Podsekretar Ujedinjenih nacija /UN/ za politiku Gaj Rajder ukazao je na potrebu reforme međunarodnih institucija kako bi one odražavale promijenjene odnose u svijetu, obezbijedile ravnopravniju zastupljenost zemalja globalnog Juga i ojačale povjerenje u multilateralnu saradnju.

"Naš svijet je sve više multipolaran, ali mnoge međunarodne institucije i dalje odražavaju političke i ekonomske prilike od prije osam decenija", rekao je Rajder, ukazujući na to da ovaj nesklad narušava povjerenje, slabi legitimitet institucija i ograničava mogućnosti zajedničkog djelovanja.

On je istakao da postoje principi, okviri i zajednička agenda za reforme, ali da je za njihovo sprovođenje neophodna politička volja. "Imamo principe, okvire i zajedničku agendu za reforme.

Ono što nam je sada potrebno jeste politička volja da sve to sprovedemo u djelo", poručio je Rajder. Bivši premijer Kirgistana Đurmat Otorbajev ukazao je na neravnomjernu raspodjelu uticaja u međunarodnim finansijskim institucijama, navodeći da Sjedinjene Države imaju 16,49 odsto glasačkih prava u Međunarodnom monetarnom fondu, dok je za donošenje određenih strateških odluka potrebna podrška od 85 odsto.

"Zašto zemlje globalnog Juga ne dobiju veći udio?", rekao je Otorbajev, te dodao da globalni poredak treba da omogući razvoj bez dominacije, saradnju bez miješanja i napredak bez hegemonije. Bivši lider Nepala Bidja Devi Bhandari naglasila je da uspjeh upravljanja treba mjeriti njegovim uticajem na život građana, uključujući smanjenje siromaštva, bolji pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, otvaranje radnih mjesta i zaštitu životne sredine.

"Glas svih zemalja mora biti zastupljen u procesima donošenja odluka na globalnom nivou", poručila je Bhandarijeva. Ona je ukazala i na značaj regionalne saradnje, posebno Kine, Nepala i Indije, u razmjeni meteoroloških podataka, praćenju glečera, ranom upozoravanju na prirodne katastrofe i zajedničkom reagovanju u vanrednim situacijama.

Visoki komesar UN za izbjeglice Barham Salih upozorio je da je u svijetu prisilno raseljeno 117 miliona ljudi, te da oko 70 odsto izbjeglica živi u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, koje su često i same suočene sa ekonomskim i drugim razvojnim izazovima.

"Humanitarna pomoć, koliko god bila neophodna, ne može zamijeniti trajna rješenja. Na kraju, rješenje prisilnog raseljavanja jeste mir", poručio je Salih. On je predstavio i viziju UNHCR-a "50/35", čiji je cilj da do 2035. godine za polovinu bude smanjen broj izbjeglica koje dugotrajno žive u raseljenju i zavise od humanitarne pomoći.

Globalni forum o upravljanju održava se od 23. do 25. oktobra u Sjunganu, u kineskoj pokrajini Hebej, pod sloganom "Obnova povjerenja i saradnje", a okuplja predstavnike međunarodnih organizacija, bivše državne zvaničnike i stručnjake radi razgovora o unapređenju globalnog upravljanja i jačanju međunarodne saradnje,piše Srna.  

Najčitanije