Tržište

Registrovan blagi rast izvoza voća i povrća

Registrovan blagi rast izvoza voća i povrća
Foto: N.N. | Registrovan blagi rast izvoza voća i povrća

SARAJEVO - U BiH je u prošloj godini registrovan rast izvoza voća i povrća za 7,4 miliona KM, odnosno četiri odsto u odnosu na 2018. godinu.

"Ukupan izvoz u ovoj oblasti iznosio je 188 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 402 miliona KM", izjavio je danas rukovodilac sektora voća i povrća pri "Farma dva" projektu Velibor Trifković.

Trifković je, tokom predstavljanja spoljnotrgovinske razmjene BiH za sektor voća i povrća u organizaciji Spoljnotrgovinske komore BiH i projekta "Farma dva" koji sprovode Švedska i USAID, naveo da se najviše izvozila smrznuta malina, kruške, šljive, jabuke, te krastavac kornišon.

On je naglasio da zabrinjava to što se u 2019. godini istovremeno kod svih kategorija bilježi vrlo visok rast uvoza, koji je iznosio rekordnih 402 miliona KM, što potvrđuje manjak proizvodnje na domaćem tržištu.

"BiH je izvezla proizvoda u vrijednosti od 188 miliona KM, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi 52 odsto, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2018. godinu", naveo je Trifković.

On je apelovao na domaće prodajne lance i potrošače da kada god su u prilici biraju domaće proizvode, koji su nerijetko znatno kvalitetniji od proizvoda iz uvoza, a proizvedeni su u skladu sa svim zahtjevima standarda kvaliteta.

Trifković napominje da se na taj način pomaže domaćim proizvođačima da povećaju proizvodnju i budu još konkurentniji.

"Ako se ovom sektoru ne posveti dodatna pažnja u probelmatičnim godinama, izgubićemo teško stečene pozicije, te još više zavisiti od uvoza, koji je vrlo visok", upozorio je Trifković.

Stručni saradnik za prehrambenu industriju Spoljnotrgovinske komore BiH Radoš Šehovac istakao je da je Srbija vodeći partner po obimu ukupne razmjene u ovoj oblasti, s tim što je uvoz iz te zemlje dvostruko veći od izvoza iz BiH.

Pozitivan bilans razmjene, odnosno suficit se bilježi sa NJemačkom i Rusijom.

"Iako je zabilježen blaži pad izvoza u NJemačku, ona je vodeće izvozno tržište, a pored nje Rusija, Srbija, Hrvatska i Švajcarska nose 65 odsto ukupnog izvoza", naveo je Šehovac.

On je dodao da je uvoz tropskog voća u prošloj godni iznosio 133 miliona KM, a da je najviše uvezeno banana, ukupno 61 milion KM, što iznosi 15 odsto ukupnog uvoza u ovom sektoru.

"Međutim, za samo pet artikala - paradajz, paprika, smrznuti krompir, čips i sjemenski krompir, koji se proizvode i kod nas, uvezemo 66 miliona KM vrijednosti", rekao je Šehovac.

Prema njegovim riječima, posmatrano količinski, u 2019. godini BiH je uvezla 338.000 tona voća i povrća, a to znači da je svaki građanin pojeo 57 kilograma uvoznog voća, 29 kilograma uvoznog povrća i 10 kilograma uvoznih prerađevina od voća i povrća.

On je napomenuo da je činjenica da se velika količina voća i povrća uvozi po jako niskim cijenam, te naveo primjer da je prosječna cijena uvezene jabuke 0,42 feninga po kilogramu.

"Postoji mnogo prostora za supstituciju uvoza, iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena, kao i dostupnost proizvoda tokom cijele godine", istakao je Šehovac.

Tarik Dobrača iz kompanije "Bosnaplod" istakao je da je proizvodnja maline u BiH u prošloj godini u odnosu na 2018. godinu pala za 50 odsto.

"Problem je, između ostalog, nedostatak jasne strategije kako da upravljamo u teškim i kriznim situacijama sa određenim proizvodima i na tome moramo da radimo svi zajedno", kaže Dobrača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije