Nažalost, osmočasovno radno vrijeme nije se promijenilo posljednjih 100 godina, bez obzira na to što informatička era predstavlja najveću promjenu još od industrijske revolucije, a struktura porodice se dramatično promijenila od ranih godina 20. vijeka.
Radno vreme od devet do pet stvorilo je kult radoholika.
Zaposleni i dalje svakoga jutra ulaze u svoje automobile i guše se na auto-putevima i tako opet uveče.
Od ponedjeljaka se svi groze. Srijede služe da se “pregura”. Petak ujutru donosi olakšanje jer dolazi vikend. Ideja da radnici moraju da preguraju 70 odsto svoje nedjelje samo da bi u ostalih 30 odsto uživali je kolektivno ludilo”.
Ovo su riječi vlasnika firme Tover pedl bords, Stefana Arstola, koji je prije nešto manje od godine uveo petočasovno radno vrijeme.
“Odlučili smo da ćemo u našoj kompaniji raditi drugačije. Vodim biznis prodaje dasaka za veslanje, tako da kraće radno vrijeme oslobađa popodneva naših zaposlenih za privatan život i savršen je spoj za naš plaža životni stil”, kaže on.
“Odlučili smo da uvedemo petočasovno radno vrijeme, što znači da svi rade od 8 do 13 sati. Ako eliminišemo jedan sat za ručak, smanjili smo radni dan svega za dva sata. Naši zaposleni nisu manje plaćeni i od njih i dalje očekujem da budu dvostruko produktivniji od prosječnog radnika.
Rezultati su zapanjujući. Prošle godine proglašeni smo za najbrže rastuću privatnu kompaniju u San Dijegu. Ove godine naš devetočlani tim zaposlenih stvoriće prihod od devet miliona dolara.
Kada kažem ljudima da moj tim radi samo pet sati dnevno, oni odgovore: “To je lijepo, ali nama se ne isplati”. Radno vrijeme od 9 do 17 je toliko ukorenjeno u njihovom razmišljanju da ne mogu da zamisle ništa drugo.
Istina je da možete da smanjite broj radnih sati za 30 odsto i da ostanete na istom nivou produktivnosti. Evo zbog čega:
-
Ljudi nisu mašine.
Samo zato što ste osam sati za svojim stolom ne znači da ste produktivni. Čak i najbolji zaposleni vjerovatno postižu dva do tri sata efektivnog rada. Radni dan od pet sati omogućava da njihova energija bude na optimalnom nivou i da budu efikasni.
-
Sreća podstiče produktivnost.
Studije su pokazale da su srećniji radnici produktivniji i ima logike: imati vremena za sopstvena interesovanja, njegovanje veze sa bližnjima i biti aktivan daje mnogo više energije, i psihički i fizički.
3. Manje vremena daje bolji fokus i čini da bolje pravite prioritete.
Kako da uvedete petočasovno radno vreme?
Ono što me najčešće pitaju: “Može li se taj sistem primjeniti na sve profesije?”
Nažalost, ako je vaš posao isti kao i tokom industrijske revolucije, odgovor je vjerovatno da ne može. Profesije koje traže 24-časovna dežurstva (policija, medicina, vatrogasci...), nisu kandidati za petočasovno radno vrijeme. Niti su to oni poslovi koji zahjtevaju rad sa velikim brojem ljudi.
Ali za većinu poznatih zanimanja jeste, a evo kako i da počnete:
1. Usvojite pravilo 80-20
Ovo pravilo znači da 80 odsto rezultata dolazi iz 20 procenata napora. Otkrijte kojih su to 20 odsto i eliminišite ostalo.
2. Primjenite princip produkcije
Ljudi koji odbacuju ideju o petočasovnom random danu obično mjere rad prema vremenu provedenom na njemu a ne po rezultatima. Međutim, većina radnika čije je glavno oruđe znanje nisu plaćeni na sat, već fiksnom platom.
Da bih pomogao svom timu da se prebaci na takav način razmišljanja, odredio sam da pet odsto profita ide radnicima koji pokažu najbolju produktivnost.
3. Nemojte uvijek biti dostupni
Moja najveća bojazan u vezi sa radnim danom od pet sati dnevno bila je zbog manje dostupnosti našeg korisničkog centra. Brinuo sam da ćemo izgubiti pola biznisa ako skratimo njegovo radno vrijeme. Ali shvatio sam da mi nismo tradicionalni biznis jer naši kupci nabave dasku za veslanje jednom u pet godina. Nije bilo važno kada smo otvoreni, nego da održavamo kontakt sa kupcima onda kada jesmo. I tako smo napravili promjenu i ništa se nije raspalo.
4. Koristite tehnologiju da unaprijedite poslovanje
Neočekivana korist od skraćenja radnog dana bila je što su se otkrile slabosti organizacije koje su bile prikrivene većim brojem sati rada. Da bismo dopustili skladištu i servisu za kupce da rade 30 odsto manje, morali smo da smislimo kako da uslužimo isti broj kupaca za kraće vreme. Očigledno rešenje je bilo da uz pomoć automatizacije i softvera smanjimo vreme za pakovanje i utovar. Napravili smo i video-tutorijale kako bi smo pomogli kupcima.
5. Nemojte se ograničavati na 25 sati nedjeljno
Moji zaposleni znaju da mogu uvijek da bez griže savjesti odu u jedan po podne, ali najbolji radnici povremeno ostaju i 12 sati na poslu.
Promjena od osmočasovnog na petočasovno radno vrijeme je bila jedna od najtežih odluka u mom životu, ali moji radnici su danas srećniji i produktivniji. I vi možete da napravite iskorak ka tome i bićete zapanjeni produktivnošću i slobodom koju možete postići”, zaključuje Arstol.
(B92)