Tržište

Slovenija pozdravila pomoć Kipru, smatra da njoj neće biti potrebna

Slovenija pozdravila pomoć Kipru, smatra da njoj neće biti potrebna
Slovenija pozdravila pomoć Kipru, smatra da njoj neće biti potrebna
Fena

LJUBLJANA - Slovenija je u ponedjeljak pozdravila dogovor o pomoći Kipru od 10 milijardi evra, kako bi ta članica evrozone riješila finansijske teškoće i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj unatoč problemima takva pomoć neće biti potrebna.

"Slovenija pozdravlja rješenja prihvaćena radi stabilizacije prilika u evrozoni i nada se da će što prije doći do sanacije kiparskog bankovnog sistema", navelo je slovenačko ministarstvo finansija u saopštenju za javnost.

Iako se Slovenija zadnje sedmice zbog slučaja Kipra ponovno spominjala kao potencijalni novi slučaj u kojoj će neka od ranjivih ekonomija u evrozoni biti prisiljena tražiti finansijsku pomoć iz fonda za spašavanje evra, slovenački stručnjaci i mediji ponavljaju da je riječ o dva sasvim različita slučaja.

Za razliku od kiparskog bankovnog sektora koji je zbog povoljnih uslova za strane deponente bio predimenzioniran, pa bilansi kiparskih banaka višestruko nadmašuju kiparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP takođe je znatno niža od kiparske, a niti trenutne kamate na slovenačke državne obveznice ne sugerišu kao u slučaju Kipra da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica evrozone ili EU-a, navode slovenački mediji.

Kako je u ponedjeljak, pozivajući se na izvore u Briselu, javila  Slovenska tiskovna agencija STA, u Europskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankovnom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.

U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva iduća mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali, prenijela je.

Riječ je u prvom redu o sanaciji njenih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošle sedmiced, a vezani su na tempo

privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih firmi.

Guverner slovenačke centralne banke Marko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Kipar zatraži finansijsku pomoć u Sloveniji koja nema predimenzioniran bankovni sektor ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i preduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija.

Najčitanije