U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 57.095 transakcija na tržištu nekretnina, a od toga se samo 4.355 odnosi na strance, što nije ni polovina prošlogodišnjeg broja.
No, Poreska uprava naglašava da se dostavljeni podaci odnose na kupoprodaje u kojima je provela postupak utvrđivanja porezne osnovice te ne predstavljaju nužno ukupan promet nekretninama, a dodaju i da se u informacijskom sistemu još ažuriraju podaci o kupoprodajama pa su podaci podložni promjenama.
S Karlom Jurićem, analitičarom u Odjelu za investicijske transakcije u Colliersu, Jutarnji list je razgovarao o tome zašto inostrani kupci sve rjeđe kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
"Razloga bi moglo biti više. Cijene su značajno porasle pa je moguće da Hrvatska više ne nudi isti omjer cijene i kvalitete kao prije. U isto vrijeme, konkurentska tržišta poput Španije i Portugala ponovno postaju privlačna i imaju veću ponudu. Moguću ulogu ima i određena neizvjesnost vezana uz zakonodavni i porezni okvir, što može biti obeshrabrujuće za one koji kupuju radi ulaganja. Uz to, ekonomsko usporavanje u zemljama poput Njemačke i Austrije, odakle dolazi najviše kupaca, potencijalno takođe ima uticaja", kaže Jurić.
Zanimalo nas je i koliko hrvatsko tržište nekretnina zavisi o strancima te šta možemo očekivati u budućnosti.
"U prosjeku, strani kupci čine između 20 i 30 posto svih kupoprodaja stambenih nekretnina, ali u mnogim priobalnim mjestima njihov je udio znatno veći. Posebno su važni u segmentu novogradnje, kuća za odmor i luksuznijih apartmana. U budućnosti bi mogli zadržati važnu ulogu, ali vjerovatno će biti selektivniji, tražiće sigurnija ulaganja i veću kvalitetu, a tržište bi se moglo dodatno podijeliti na premium i ostatak ponude", odgovara Jurić.
Nijemci i Austrijanci uzmiču
Najčešći inostrani kupci i dalje su Nijemci, Austrijanci i Slovenci, ali u posljednje vrijeme sve je više zanimanja bilježi i onih iz Češke, Slovačke i Poljske.
"Ipak, zamjetan je pad aktivnosti Nijemaca i Austrijanaca, što bi se moglo povezati s višim cijenama i gospodarskom nesigurnošću u njihovim matičnim zemljama", kaže.
U takvim okolnostima usporava se i hrvatsko tržište – nekretnine se prodaju sporije, a potražnja je sve selektivnija.
"Prodavatelji koji su računali isključivo na strance sada češće moraju prilagođavati cijene ili čekati duže na prodaju. Novogradnje na atraktivnim lokacijama i dalje dobro prolaze, no kod starijih i slabije održavanih objekata već se osjeća stagnacija, a ponegdje i početak blagog pada cijena", naglašava Jurić, prenosi Bankar.me.
Ako se ovakav trend nastavi, dodaje, moguće je da će broj stranih kupaca dodatno padati, što znači i ukupan broj transakcija.
"Cijene bi mogle ostati stabilne u atraktivnim područjima, ali na manje traženim lokacijama i kod slabije ponude nije isključena korekcija. Ključno pitanje je hoće li domaća potražnja moći nadomjestiti manjak stranog interesa, što bi moglo biti izazovno s obzirom na skuplje kredite i ograničene financijske mogućnosti kućanstava. Iako se tržište nekretnina i dalje drži stabilno, vidljivi pomaci u strukturi kupaca upućuju na to da su pred nama razdoblja prilagodbe. Moguće je da će tržište morati redefinirati svoju ponudu i pristup, s naglaskom na dugoročnu održivost i ravnotežu između domaće i strane potražnje"; zaključuje Jurić.