ISTOČNO SARAJEVO - Korištenje ilegalnih duvanskih proizvoda prouzrokuje štetu po zdravlje, jer je sastav takvog duvana nepoznat i nekontrolisan, ali i po ekonomiju - smanjuje budžetske prihode.
Tako glasi jedna u nizu poruka sa edukativnog skupa i susreta novinara i urednika iz BiH s predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, duvanske industrije i Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, održanog krajem juna na Jahorini, u okviru sedmog izdanja kampanje "Stop švercu".
Kampanju je, podsjetimo, pokrenula UIO BiH, s ciljem podizanja svijesti građana o štetnosti i posljedicama ilegalne trgovine duvanom i duvanskim prerađevinama, te jačanja borbe protiv svih oblika nezakonitosti koje negativno utiču na budžet, privredu i građane BiH.
Kampanja "Stop švercu" pokrenuta je sredinom aprila, a trajala je do kraja juna ove godine, kada je na Jahorini zatvorena edukativnim skupom koji su organizovali UIO BiH i Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT.
Rezultati kampanje
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH, ističe da su u UIO zadovoljni rezultatima kampanje "Stop švercu 2026", što potvrđuju i brojevi. Naime, kako je naglasio, osnovni ciljevi kampanje bili su da građani imaju pune informacije o tome koje cigarete i duvan se legalno prodaju na tržištu BiH, a koji duvan i duvanske prerađevine su nelegalni na tržištu.
"Zato smo posebno tokom kampanje isticali kako izgledaju akcizne markice UIO kojima se mora obilježiti svako pakovanje duvana i cigareta koje se proda na tržištu BiH. Svakako je jedan od ciljeva bio da se opet da podsticaj građanima u BiH da na otvorenu liniju UIO, čiji je broj 080 02 06 07, ali i na ostale kanale komunikacije, dojave bilo koju informaciju koju vide u svom najbližem okruženju kada je riječ o prodaji cigareta i duvana na takozvanom crnom tržištu", rekao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, građani su se i ove godine odazvali u velikom broju. Broj prijava građana o nelegalnoj prodaji duvanskih proizvoda u prvih šest mjeseci 2026. porastao je za 8,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što ukazuje na veću informisanost javnosti i spremnost građana da aktivno doprinesu suzbijanju crnog tržišta.
Rezultati na terenu
"I ove zaprimljene informacije su, pored ostalog, imale uticaja na rezultate na terenu, pa je tako UIO u šest mjeseci 2026. godine ukupno oduzela cigareta, duvana i raznih mašina za pakovanje duvana i proizvodnju cigareta u vrijednosti od 3,1 milion KM, dok je u cijeloj 2025. godini ukupno oduzeto 2,3 miliona KM", kaže Kovačević.
UIO još nema podatke za šest mjeseci, ali prema podacima za pet mjeseci 2026. UIO je ukupno izdala 131 milion akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina.
"To je za pet miliona akciznih markica više u odnosu na pet mjeseci 2025. godine, kada je ukupno izdato 126 miliona akciznih markica", ističe Kovačević.
Nagrade za novinare
Inače, tokom događaja na Jahorini dodijeljene su i nagrade za novinarske radove koji su prijavljeni na konkurs za najbolju medijsku objavu koja se tematski bavi problemima crnog tržišta duvanskih proizvoda u BiH.
Dodjela nagrada za najbolje novinarske istraživačke radove o problematici crnog tržišta duvanskih proizvoda u BiH, podsjetimo, postala je neodvojiv dio kampanje. Kovačević je poručio da je veoma bitno to što su se novinari kroz svoje tekstove i TV priloge bavili i opasnostima po zdravlje, koje donosi korištenje ilegalnog duvana.
Saša Grabovac, izvršni direktor SWOT-a, na skupu je istakao da je žiri i ove godine imao težak zadatak biranja najboljih radova.
Prvu nagradu (1.000 KM) osvojila je Marijana Miljić Bjelovuk, novinarka "Glasa Srpske". Drugu nagradu (po 500 KM) dobili su Jelena Stojišić (Newsmax Balkans), Faruk Burnazović (Radio Sarajevo), Goran Mrkić (Biznisinfo) i Vesna Kerkez (Mondo), a treću (po 200 KM): Armin Redžić (BHT), Dragan Sladojević (Nezavisne novine), Valerija Ilić (ATV), Ivana Raonić (Bloomberg Adria), Lejla Džin (Euronews BiH), Marija Gajić (TV K3), Rajnat Majstorović (RTRS) i Dino Bezdrob (Klix).
Obim problema
Na skupu na Jahorini ukazano je i na obim problema crnog tržišta u svijetu - predstavljena je procjena da se godišnje u svijetu potroši oko 370 milijardi ilegalnih cigareta.
Ukazano je i na posljedice povećanja akciznog opterećenja u BiH: u periodu od 10 godina rast akciza uzrokovao je u BiH petostruko povećanje cijena cigareta i, kako je istaknuto, nigdje u svijetu takav rast nije ostao bez uticaja na legalnu prodaju.
Naglašeno je i da je u periodu kad je kutija cigareta koštala jednu marku, ilegalna prodaja bila gotovo zanemariva, što, kako je poručeno, dokazuje direktnu poveznicu cijene i obima crnog tržišta. Istaknuto je i da nelegalnu prodaju duvana dodatno podstiče lakoća transporta i visok profit koji donosi.
Neduvanske komponente
Posebno je akcenat stavljen na sastav ilegalnih duvanskih proizvoda, u kojim su identifikovane brojne neduvanske komponente, kao što su sintetička vlakna, plastika, ostaci jaja, izmet i dijelovi insekata. Ukazano je i na štetne posljedice koje siva ekonomija nanosi budžetu i svim građanima, kao i na važnu ulogu koju u suzbijanju ovog problema imaju mediji. Novinari su predložili da nadležne institucije urade detaljnu analizu sastojaka ilegalnog duvana i tu analizu objave javnosti.
Na Jahorini je poručeno i da nelegalna trgovina duvanom ne pogađa samo industriju, već društvo u cjelini, te da trenutno najveći izazov za institucije u BiH predstavlja rezani duvan. Ponovljeni su i ključni nalazi IPSOS istraživanja za 2026. godinu, koji upravo to dokazuju.
IPSOS istraživanje
Prema IPSOS-ovom istraživanju, podsjetimo, udio ilegalnog duvanskog tržišta pao je sa 33 odsto (2025) na 26 odsto (2026). Bilježi se, dakle, pad od 21 odsto, ali i dalje ilegalno tržište čini više od četvrtine ukupne potrošnje duvanskih proizvoda u BiH.
Ilegalne cigarete, kako je ustanovljeno, čine oko tri odsto ukupne potrošnje cigareta (blagi pad sa četiri odsto prošle godine). Ilegalne cigarete najčešće su bez akcizne markice ili imaju markicu druge zemlje.
Pritom, pijace ostaju glavni kanal prodaje.
Utvrđeno je i da rezani duvan i dalje dominira crnim tržištem: čak 94 odsto ukupne potrošnje rezanog duvana odnosi se na neoporezovani (ilegalni) rezani duvan.
Procijenjena potrošnja ilegalnog rezanog duvana u 2026. iznosi 1.535 tona (pad sa 2.062 tone u 2025. i 2.019 tona u 2024). Bilježi se trend povratka na nivoe iz 2020. godine (1.635 tona).
Šta zbog šverca gubi BiH
Podsjetimo, procjene pokazuju da BiH godišnje gubi oko 419 miliona KM prihoda od akciza i PDV-a zbog crnog tržišta duvana, što je, recimo, ekvivalent jednoj mjesečnoj isplati svih penzija u BiH ili kompletnoj modernizaciji jednog velikog kliničkog centra.
Kada je u pitanju regionalni/EU kontekst (Oxford Economics, januar 2026): u EU su 2024. konzumirane 39,2 milijarde ilegalnih cigareta (9,2 odsto tržišta), što je izazvalo gubitak prihoda od oko 14,9 milijardi evra. Francuska ima najviši udio ilegalnog tržišta (37,6 odsto), a Rumunija najniži (5,9 odsto).
