Tržište

Voćar pozvao Prijedorčane da beru jagode uz simboličnu cijenu

Voćar pozvao Prijedorčane da beru jagode uz simboličnu cijenu
Foto: N.N. | Voćar pozvao Prijedorčane da beru jagode uz simboličnu cijenu
Anadolija

PRIJEDOR - Prijedorski voćar Dalibor Jović pozvao je svoje sugrađane da u njegovoj plantaži u selu Krivaja naberu jagoda koliko žele uz plaćanje od 1,5 KM po kilogramu.

Na njegovoj plataži ekipa anadolije je srela žene koje su ih brale. Kazale su da im nije teško po vrućini brati i dodali da će donekle njenom prodajom poboljšati kućni budžet, a određenu količinu će preraditi u marmeladu i sokove.

"Za mene ovo puno znači, za moj budžet dobro dođe. Muž radi u Komunalnom, tako se dopunjavamo malo s mojim radom i tako", rekla je Milanka Kvočka.

Ona je rekla da prvi put beru jagode na ovom mjestu, zadovoljna je uslovima i zaradom.

Organske jagode

Dalibor Jović počeo se voćarstvom baviti prije 15 godina, a prvi zasadi su mu bili jedna šljiva da bi se nakon nekoliko godina, na površini od pet dunuma, počeo baviti uzgajem organske jagode, dok ih sada uzgaja na devet dunuma, a na jednom hektaru nalazi se zasad šljive.

"Organski uzgojene jagode gotovo da i nema na tržištu i zanimljivi smo po tome po tome što je to čisto organski proizvod, bez hemije, bez pesticida, bez ikakvih preparata", kazao je Jović za AA i naglasio da se nije pokajao što se odlučio za ovakav uzgoj, jer su sve traženije.

Dodao je da su plantaže jagoda opremljene sistemom za navodnjavanje i naglasio da bi bez njega bio slab urod.

U ovom poslu angažovana su i njegova supruga i djeca kao i ostali članovi porodice, a u vrijeme berbe angažuje sezonske radnike.

Rekao je da je uprkos ovogodišnjem varljivom proljeću rod jagoda prevazišao njegova očekivanja i da su odličnog kvaliteta i naveo da su sa dvije plantaže od kojih je jedna u naselju Gomjenica ubrali preko devet tona jagoda.

"Nismo imali nešto propadanja, vjerujem da je to zbog toga što je prvenstveno veći dio jagode sorte 'zenga zengana'. To je stara sorta koja se davno uzgajala na našim područjima i sticajem nekih okolnosti izbačena je iz proizvodnje i sad su je vratili nazad. To je sorta koja podnosi kišu i sunce i sve te elementarne uslove koji negativno utiču na druge", istakao je on.

Plodove pretvaraju u sokove

Najveće količine proda lokalnom stanovništvu, određenu količinu isporuči Tvornici alkoholnih i bezalkoholnih pića "Prijedorčanki", ali i jednoj fabrici sladoleda u Banjaluci

"Formiranjem poljoprivredne zadruge, koja otkupljuje voće, plasman naših proizvoda je zagarantovan" kazao je on i dodao da je njenim formiranjem riješen jedan od najvećih problema s kojim su se voćari susretali.

Prema njegovim riječima, na prijedorskom području registrovano je 120 voćarskih gazdinstava, od čega 80 aktivnih, dok su ostali neaktivni, jer su njihovi vlasnici otišli u inostranstvo i bave se drugim poslovima.

Lani je Jović s jednim brojem voćara krenuo s proizvodnjom hladno cijeđenih sokova pod nazivom "Kapi s Kozare", koji su prema njihovim riječima bez hemijskih dodataka i imaju netaknuti ukus voća.

"Imamo zadrugu u Prijedoru mi voćari smo napravili poljoprivrednu zadrugu koja se zove 'Kooperativa Prijedor' i već postojimo tri godine. Na tržište smo izbacili četiri vrste hladno cijeđenih sokova, jabuka, kruška jagoda i aronija. Poslali smo ih u naše lokalne trgovine, markete, ušli u velike trgovačke centre, ušli smo u lokalne ugostiteljske objekte i tu imamo zagarantovan plasaman naših proizvoda. Voćari imaju zagarantovan otkup proizvoda, jer imamo zadrugu. Pokušali smo da na taj način naše voće, koje se proizvede i koje je prvoklasno da ne ide u industrije, nego u naše proizvode koje ćemo mi proizvoditi, plasirati i prodavati", istakao je.

Napomenuo je da im je cilj da i dalje napreduju i naprave nove vrste sokova i da naprave distributivni centar za voće, ali i da dobiju opremu za proizvodnju hladno cijeđenih sokova, za cijeđenje ulja, za proizvodnju marmelade i sosova, kao i da zapošljavaju lokalno stanovništvo.

Mizerna odšteta ministarstva

Prošle godine vremenske prilike Joviću nisu bile naklonjene, a resorno ministarstvo se "proslavilo" dodjeljenjim sredstvima za koje je čuo cijeli Balkan, kako bi mu koliko toliko nadoknadilo štetu koje mu je mraz pričinio.

Prema njegovim riječima štete koji su pričinili mraz, a potom i led na voću osim na jagodama, iznosile su oko 40 hiljada KM, a on je od ministarstva na ime njih dobio odštetu od 4,20 KM.

"Jedan telefonski razgovor sam pokrio s tim sredstvima. To je bilo dovoljno za jedan telefonski razgovor", dodao je Jović.

Jović je rekao da u sledećoj godini planira povećati površinu pod jagodom i šljivom.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije