Zaposleni u Googleu zahtijevaju nekoliko ključnih promjena u načinu rješavanja optužbi za seksualna zlostavljanja, uključujući prisilnu arbitražu - pokret koji bi omogućio žrtvama da tuže.
Izvršni direktor Sundar Pikai je rekao zaposlenima da podržava njihovo pravo na proteste. "Razumijem bijes i razočarenje koje možda osjećate", napisao je u mejlu koji je dobilo sve osoblje, te dodao: "Isto se osjećam, i predan sam tome da napravimo korak naprijed ka rješavanju problema koji već predugo postoji u našem društvu... i, da, ovdje u Googleu, takođe".
Bijes u firmi je porastao tokom prošle sedmice, kada je navodno jedan od direktora dobio 90 miliona dolara kako bi napustio firmu, iako je optužba protiv njega za seksualni napad smatrana vjerodostojnom. Endi Rubin, poznat kao kreator androida, poriče optužbe. U utorak još jedan od direktora je takođe napustio svoje radno mjesto... Ričard Devol je navodno napastvovao ženu koja je došla na intervju za posao. Devol nije komentarisao optužbe nakon ostavke, ali prije toga je rekao da je u pitanju "greška u prosuđivanju". Barem 48 drugih radnika je dobilo otkaz zbog seksualnog napastvovanja a da nisu primili bilo kakvu isplatu, rekao je Pikai. Priznao je da je članak o ovome, koji je objavljen u "New York Timesu", bilo teško čitati. Osoblje koje učestvuje u protestu je odlučilo da ostavi poruke na svojim stolovima. Te poruke glase: "Odlazim s ostalim zaposlenima jer protestujem protiv seksualnog maltretiranja, lošeg tretmana i laži".
Takođe su sastavili formalnu listu zahtjeva.
To su: 1. obaveza da će se staviti tačka na nejednake plate i prilike; 2. javni izvještaj o seksualnom maltretiranju; 3. jasna, globalno inkluzivna mogućnost prijavljivanja seksualnog maltretiranja na siguran i anoniman način; 4. neko ko će predstavljati osoblje u odboru firme; 5. kraj prisilne arbitraže u slučajevima maltretiranja i diskriminacije za sve sadašnje i buduće radnike.
Prisilna arbitraža je jedan od najčešćih tačaka ugovora radnika. Ona zahtijeva da se sve razmirice rješavaju interno radije nego kroz druge posrednike kao što je sud. Kritičari ovoga kažu da se prisilna arbitraža ne koristi samo da bi se zaštitila reputacija firme i optužene osobe, već i da se žrtva ućutka i onemogući da tuži kroz pravni sistem. "Zaposleni su došli do konstruktivnih ideja o tome kako možemo poboljšati naše propise i procese u budućnosti", rekao je Pikai u izjavi u srijedu ujutru. "Slušamo ih kako bismo ideje pretvorili u djela".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.