Tržište

Zašto bi hrana mogla dodatno poskupjeti?

Zašto bi hrana mogla dodatno poskupjeti?
Foto: Ilustracija | Zašto bi hrana mogla dodatno poskupjeti?

Godišnja inflacija u evrozoni u oktobru je dostigla četiri odsto, nakon 3,8 odsto u septembru. Glavni uzrok bio je rast cijena energenata. Komisija očekuje da će poskupljenje energije usporiti tokom 2027, dok bi cijene neprerađene hrane mogle brže rasti.

Na njih sa zakašnjenjem utiču skuplji energenti i đubrivo, kao i šteta koju su ljetnje vrućine i suše nanijele usjevima. Veći troškovi mogli bi se postepeno preliti i na cijene prerađene hrane. navodi Economy and Finance.

Veći troškovi života usporavaju rast realnog raspoloživog dohotka domaćinstava. Komisija očekuje da će rast privatne potrošnje u EU usporiti sa 1,3 odsto u 2026. na 1,1 odsto u 2027. Visoke kamate koče stambenu izgradnju, a pooštreni uslovi kreditiranja ograničavaju ulaganja.

Koliko će porasti deficit i javni dug?

Zbirni budžetski deficit članica EU trebalo bi da poraste sa 3,1 odsto BDP-a u 2025. na 3,6 odsto u 2026. Komisija to pripisuje većim izdvajanjima za odbranu, skupljem servisiranju duga i mjerama kojima vlade ublažavaju posljedice visokih cijena energije za domaćinstva i preduzeća. Deficit bi, prema prognozi, mogao dostići 3,7 odsto BDP-a u 2027. i 3,8 odsto u 2028.

Udio javnog duga u BDP-u EU mogao bi porasti sa 82,6 odsto u 2025. na 85,6 odsto u 2028. Rashodi za kamate tada bi dostigli 2,4 odsto BDP-a, najviše u više od decenije. Rastući dug i veći deficiti sužavaju prostor vladama da odgovore na nove ekonomske šokove, a dalji rast kamatnih stopa dodatno bi opteretio budžete.

Šta bi moglo poremetiti prognozu?

Komisija upozorava da bi sukobi mogli dodatno poremetiti svjetsko tržište energije. Na rast bi mogli uticati i neizvjesnost u trgovinskoj politici, napetosti na finansijskim tržištima, bezbjednosni rizici i ekstremne vremenske prilike. Nagli pad visokih berzanskih vrednovanja mogao bi izazvati finansijske potrese. Brže usvajanje vještačke inteligencije moglo bi povećati produktivnost i ubrzati rast, uz moguće izazove za tržište rada.

"Evropska privreda u 2026. drži se bolje nego što se očekivalo. Ali to ne možemo uzeti zdravo za gotovo, niti se možemo zadovoljiti samo otpornošću", rekao je Valdis Dombrovskis, evropski komesar za ekonomiju i produktivnost. Pozvao je na očuvanje javnih finansija, jačanje konkurentnosti i stvaranje uslova za snažniji dugoročni rast. 

Najčitanije