Iako Evropi prijeti energetska kriza, a zbog velikih suša brojne hidroelektrane i nuklearne centrale rade smanjenom snagom, trgovina električnom energijom između EU i zapadnog Balkana pala je za četvrtinu.
Kako je u analizi objavio ugledni Energy News portal, izvoz sa zapadnog Balkana u EU pao je sa pet teravat-sati na 4,6 teravat-sati, što je pad od oko osam odsto, dok je istovremeno iz EU na zapadni Balkan izvezeno 3,2 teravat-sata, za razliku od 5,5 teravat-sati, koliko je izvezeno ranije.
CBAM mehanizam
Period na koji se podaci odnose je poređenje u odnosu na prošlu godinu, kada mehanizam oporezivanja emisija (CBAM) nije bio uveden, u odnosu na period od januara, otkada je on na snazi. CBAM je šema koju je razvila EU kako bi motivisala ekonomije da u svoje proizvodne procese uključe komponente koje ne emituju karbon-dioksid, gas koji najviše doprinosi globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.
Kako ukazuje portal, posebno paradoksalno je da je istovremeno struja bila jeftinija na zapadnom Balkanu za 30 evra po megavat-satu, a, iako je potražnja u EU velika, trgovina sa zapadnim Balkanom je smanjena. U normalnim okolnostima, kada je potražnja za nekom robom ili uslugom velika, a cijena pada, očekuje se i da će trgovina biti povećana, međutim u ovom slučaju desilo se suprotno.
U svojoj analizi Energy News konstatuje da je za ovu situaciju dijelom kriva i Evropska komisija, jer su propisi koji su na snazi doveli do paradoksa da se čak i zelena energija, koja je proizvedena na zapadnom Balkanu, tretira kao fosilno gorivo, što je, kako se tvrdi, dovelo do otežavanja funkcionisanja normalnih tržišnih mehanizama.
Napomene radi, važno je reći da dio problema snose i same zemlje regiona, poput BiH, koje nisu uvele nacionalni mehanizam koji bi imao sertifikat EU i utvrđivao koje industrijske grane i pogoni u svojim proizvodnim procesima ne koriste metode koje doprinose globalnom zagrijavanju. Međutim, problem na koji se ukazuje i u članku je da bi EU vrlo jednostavno mogla utvrditi koje elektrane električnu energiju proizvode iz obnovljivih izvora, poput hidroelektrana, vjetroparkova i solarnih panela.
Evropska komisija priznala problem
U svom nedavno objavljenom izvještaju o globalnoj implementaciji CBAM-a, u dijelu koji se odnosi na zapadni Balkan, Evropska komisija je indirektno priznala da ovaj problem postoji.
"Očekuje se da će izmjena pravila o podrazumijevanim vrijednostima i pojednostavljenje pravila za prijavljivanje stvarnih emisija dovesti do smanjenja CBAM obaveza za uvoz električne energije iz zemalja u kojima su zastupljeni obnovljivi izvori energije", navodi se u dokumentu, iz čega se vidi da EU najavljuje izmjene koje bi omogućile proizvođačima čiste električne energije da je prodaju u EU bez poreza na karbon, odnosno da će biti ukinute diskriminišuće odredbe.
Iako, kako i sami priznaju u dokumentu, EU udio električne energije sa zapadnog Balkana na njihovom tržištu iznosi samo jedan odsto, ona je važna za pojedine države članice poput Hrvatske, Bugarske ili Grčke. Istovremeno, ističu da je izvoz električne energije iz regiona u EU veoma važan za izvoz tih zemalja, pa se očekuje da će rješenje ovog problema biti u interesu obje strane, a ujedno će doprinijeti smanjenju štetnih emisija.