Tržište

Svijetu prvi put treba više hlađenja nego grijanja

Svijetu prvi put treba više hlađenja nego grijanja
Foto: Ilustracija | Svijetu prvi put treba više hlađenja nego grijanja

Svjetske potrebe za hlađenjem zgrada prvi put premašuju potrebe za grijanjem, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvještaju "World Energy Outlook 2026", objavljenom 19. novembra.

Agencija taj preokret pripisuje višim temperaturama i rastu prihoda, zbog kojeg sve više domaćinstava može da priušti klima-uređaj.

Zašto potrebe za hlađenjem rastu?

U ekonomijama u usponu i zemljama u razvoju, izuzimajući Kinu, visokim temperaturama izloženo je 85 odsto domaćinstava. Manje od jednog od pet tako izloženih domaćinstava ima klima-uređaj. Kako prihodi rastu, sve više porodica može da kupi prvi uređaj, a više temperature znače da će ga češće koristiti. 

Koliko bi više struje moglo da ode na hlađenje do 2035?

Prema scenariju koji uzima u obzir najavljene energetske politike, godišnja svjetska potrošnja struje za hlađenje do 2035. porasla bi za 1.700 teravat-sati (TWh) u odnosu na 2025. U tu projekciju već je uračunat postepen rast prosječne globalne temperature.

Ako toplotni talasi postanu jači, češći i duži, rast godišnje potrošnje mogao bi da dostigne oko 2.400 TWh. To je oko 700 TWh više, odnosno približno 40 odsto veći rast nego u scenariju najavljenih politika. Dodatno opterećenje bilo bi najizraženije u satima kada veliki broj domaćinstava istovremeno uključi klimu.

Zašto će biti potrebno više ulaganja u električnu mrežu?

Od 2019. svjetska potražnja za strujom rasla je prosječno 3,3 odsto godišnje, više nego dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom, koja je rasla po stopi od 1,5 odsto. Uz klima-uređaje, rast potrošnje podstiču industrijski elektromotori, električna vozila, toplotne pumpe i centri za obradu podataka, navodi IEA.

Da bi mreže mogle da odgovore na veću potrošnju i prihvate nove izvore proizvodnje, IEA procjenjuje da će u narednoj deceniji širom svijeta biti potrebno izgraditi najmanje 25 miliona kilometara novih elektroenergetskih vodova. Još oko 15 miliona kilometara postojećih prenosnih i distributivnih vodova moraće da bude obnovljeno ili zamijenjeno.

Najčitanije