BEOGRAD - Cijena zlata je pala na oko 4.200 dolara po unci u posljednjih nekoliko dana, a trenutno se stabilizuje na 4.400 dolara, čime je izbrisan značajan dio dobitaka ostvarenih u prethodnim mjesecima.
Ovakvo kretanje, kažu stručnjaci, djeluje neuobičajeno u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, kada se obično očekuje rast cijene zlata, ali napominju da je u ovom trenutku tržište prije svega vođeno makroekonomskim faktorima.
Eskalacija sukoba dovela je do naglog rasta cijena nafte, čime su dodatno pojačani globalni inflatorni pritisci, što je, zauzvrat, ojačalo američki dolar i povećalo očekivanja da će kamatne stope ostati na višem nivou duži vremenski period.
U takvom okruženju, investiciono zlato gubi dio svoje privlačnosti, jer ne donosi prinos i postaje manje konkurentno u odnosu na alternativne investicione instrumente, kažu u međunarodnoj finansijskoj grupaciji specijalizovanoj za trgovinu investicionim zlatom i srebrom Tavex.
Kako je navedeno, uloga đubriva u regionu često se potcjenjuje.
Oko 10 odsto globalne trgovine đubrivima prolazi kroz Ormunski moreuz, pri čemu je koncentracija znatno veća za određene ključne kategorije - približno 30 odsto azotnih đubriva i oko 20 odsto amonijaka.
U kombinaciji sa činjenicom da u zemljama kao što su Katar i Saudijska Arabija između 50 odsto i 65 odsto BDP-a direktno zavisi od energetskih resursa i povezanih industrija, kako je navedeno, svaki rizik po ove tokove stvara potrebu za brzom likvidnošću, prenosi Tanjug.