Kolumne

Ekonomski aspekti sporazuma iz Vašingtona

Siniša Pepić
Siniša Pepić

Proteklih dana je bilo mnogo komentara na sporazume potpisane u Vašingtonu, a koje su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predstavnik privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti.

Veći broj komentara odnosio se na samu formu, da li je u pitanju sporazum ili samo jednostrana izjava koja uključuje i interese drugih strana, a fokus je uglavnom stavljen na pitanje samoproglašene nezavisnosti tzv. Kosova u kontekstu priznavanja iste od strane Srbije. Mnogo je zlonamjernih kritizerskih osvrta na njega.

Niko nije primijetio da ovaj sporazum predstavlja najbolji primjer ekonomske i komercijalne diplomatske prakse, kakav nije viđen, slobodan sam napisati, još od diplomatskih bravura korporativnih diplomata kompanije "Boeing" po pitanju tržišta Kine.

Kroz sporazum se provlače tri ekonomski važna segmenta, a svaki od njih predstavlja osnovu za ubrzan razvoj Srbije i regiona.

Izgradnja saobraćajne infrastrukture, kako u smislu putne, tako i telekomunikacione, predstavlja osnovu za ekonomski rast i razvoj. Putna povezanost zemalja na Balkanu, kao i mreža puteva unutar zemalja regiona, nikada nije bila na zadovoljavajućem nivou. Najavljene investicije u mrežu auto-puteva dovešće do dvojakog efekta. Prvi efekat proizvešće se prilikom same izgradnje, kada će biti angažovana domaća radna snaga, bar u većoj mjeri. Ilustracije radi, mehanizacija će trošiti mazivo i goriva, a radna snaga HTZ opremu. Podsticaće se potrošnja, koja je osnovni uslov za ekonomski rast. Nakon izgradnje puteva za očekivati je da već atraktivan geostrateški položaj Balkana bude još primamljiviji za proizvodne pogone inostranih investitora. Dio sporazuma koji se odnosi na 5G tehnologiju stvara osnovne pretpostavke za primjenu najsavremenijih tehnologija u proizvodnji i poslovanju uopšte, što svakako dovodi u konačnici do ekonomskog razvoja.

Da bi sve to imalo smisao i dalo željene efekte neophodno je na nivou regiona omogućiti nesmetano kretanje robe, ljudi i kapitala. Tu dolazimo do "malog Šengena", kojeg vizionarski u Bosni i Hercegovini propagira član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik, dok su prethodnu saglasnost volja već potpisali predsjednici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Pored toga što je nesmetano kretanje robe, ljudi i kapitala temelj i osnova postojanja Evropske unije, kojoj zemlje "malog Šengena" teže, ono je i osnov za ekonomski razvoj kroz lakše poslovanje domaće privrede te ekonomski rast kroz povećanje priliva stranih direktnih investicija. Nas iz Republike Srpske raduje činjenica što je inicijativa na nivou BiH o pristupanju tom sporazumu potekla od našeg člana Predsjedništva i što se još jednom pokazuje da je aktuelna politika usmjerena ka ekonomskom boljitku Republike Srpske, ali i regiona u cjelini.

Treći segment sporazuma, jako bitan, jeste energetska bezbjednost, koja u ovom slučaju dolazi kroz upravljanje elektroenergetskim sistemom na Gazivodama, a isto tako kroz jačanje ekonomskih i diplomatskih veza s Izraelom. Jezero Gazivode kao vitalni vodeni resurs od ogromnog značaja za sjever Kosova i Metohije, ali i za vodosnabdijevanje ostatka pokrajine te rashlađivanje TE Obilić, dosad je bilo najveći bezbjednosni rizik za region. Potpisivanjem ovog sporazuma, a uz najavljenu podršku Sjedinjenih Američki Država, Gazivode postaju ključni energetski i resurs za vodosnabdijevanje u tom dijelu regiona. Još bitniji energetski projekat koji proizlazi iz ovog sporazuma, istina na marginama, jeste perspektiva priključivanja Srbije i ostatka regiona na gasovod "EastMed", koji ispod Mediterana od Izraela preko Kipra nalazi svoj put do Grčke i dalje ka Italiji i jugoistočnoj Evropi. S aspekta energetske bezbjednosti to za naš region znači bolju fleksibilnost i nezavisnost u izvorima energije.

Iskreno se nadam da će i ostatak regiona prepoznati novu energiju iz ovog sporazuma te poput predsjednika Vučića i člana Predsjedništva Dodika vizionarski pristupiti novoj eri diplomatije u regionu sa snažnim fokusom ka ekonomskoj i komercijalnoj diplomatiji te regionalnoj saradnji nošenoj idejom "malog Šengena".

(Autor je predavač na Apsley Business School London) 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije