Nezavisni stav

BiH treba popis

Uroš Vukić
Uroš Vukić

Uprkos demografskoj katastrofi, negativnim trendovima i sve lošijim socijalno-ekonomskim prilikama, Bosna i Hercegovina, za razliku od Evrope, uopšte ne razmišlja o popisu stanovništva 2021. godine.

Kažu: "Vidjećemo, možda 2023. godine, ako se dogovorimo", a kako stvari sada stoje, neće se dogovoriti nikada, s obzirom na to da jednima ne bi odgovaralo da se sazna stvarna razmjera odlaska ljudi s ovih prostora, a drugima da ih je manje nego što misle. Tačnije, u ovom trenutku nikome ne bi odgovaralo da se sazna koliko zaista stanovnika živi na ovim prostorima.

Prema procjenama stručnjaka i prema poprilično pouzdanim evidencijama, kao što je ona zdravstveno osiguranih, u BiH danas ne živi ni tri miliona ljudi, iako je popis prije šest godina pokazao, tačnije "naduvao", da ima malo više od 2,5 miliona Bošnjaka, Srba i Hrvata. Kako se naduvavala ta cifra, možda se najbolje vidi na primjeru u Republici Srpskoj, gdje je popis 2013. godine pokazao da u njoj živi 1.170.000 ljudi, a danas određene evidencije kažu da ih ne "zanoći" više od 900.000, dakle oko 270.000 manje nego što su popisivači evidentirali i po nalogu politike naduvali. Isto je i u Federaciji BiH.

Bosni i Hercegovini, Federaciji BiH i Republici Srpskoj neophodan je ozbiljan i stručan popis stanovništva, lišen bilo kakvih prebrojavanja krvnih zrnaca i političkih igrica, koje su u dobroj mjeri i otjerale ljude s ovih prostora.

Znam, u BiH žive tri naroda i sve je vezano za nacionalno. Takođe, tu je i Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, podjela vlasti po popisu iz 1991. godine i sto čuda, ali popis u čisto ekonomske svrhe i zarad planiranja dugoročnih demografskih i privrednih politika je neophodan kako kroz koju godinu ne bismo došli u situaciju da svijećom tražimo one što treba popisati.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije