Stručnjaci se slažu u činjenici da obrazovanje, koje je predviđeno i konvencijom UN-a o pravima djeteta, predstavlja jedan od osnovnih elemenata u razvoju ličnosti kod mališana.
Međutim, u Srpskoj obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, prema posljednjim podacima, iznosi 22,5 odsto, što je daleko od prosjeka u EU, gdje je davno premašio 90 procenata.
Iako postoje tvrdnje da se ulaganje u razvoj mališana vraća desetostruko, ne u novcu već u kvalitetu ljudskog faktora, očigledno da to nadležni nisu dovoljno ozbiljno shvatili.
Štaviše, 20 lokalnih zajednica u Srpskoj uopšte nema vrtić, mada neki sada, kad smo duboko u 21. vijeku, razmišljaju da ga osnuju.
U onim opštinama i gradovima koji imaju predškolske ustanove djecu je često potrebno upisati odmah po rođenju, kako bi imala koliku-toliku šansu za mjesto u vrtiću.
Prije nekoliko godina objavljeni podaci su pokazali da najveći procenat djece od tri do šest godina koja nisu upisana u predškolske ustanove ima Tadžikistan, dok je druga na toj negativnoj listi bila BiH, treći je bio Kirgistan, potom Azerbejdžan i tako dalje.
Ova lista pokazala je da su kod nas mališani, kao malo gdje u svijetu, diskriminisani već od malih nogu. Stručnjaci se slažu u ocjeni da je od neprocjenjivog značaja kada dijete predškolskog uzrasta pohađa jedan vid predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Zbog toga je pod hitno potrebno raditi na tome da što više mališana ima priliku da se upiše u vrtić, te da se broj opština bez predškolskih ustanova svede na minimum.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.