Film i serije

2001: Odiseja u svemiru : Filmska Biblija

Remekdjelo i jedan od najistaknutijih filmova SF žanra svih vremena Stanleya Kubricka "2001: Odiseja u svemiru" je naslov koji ako niste pogledali nedvojbeno spada u kategoriju pod obavezno gradivo. On u stvari ne spada u filmsku umjetnost, on je ono što je Biblija u književnom i filozofskom smislu za pisanu riječ, početak i kraj.

Film je snimljen 1968. i obrađuje teme vještačke inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog uticaja na život na Zemlji. Film je znan po svom realizmu, revolucionarnim specijalnim efektima i simboličnoj priči. "2001: Odiseja u svemiru" se nalazi i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com.

Četiri miliona godina prije Hrista, majmuni na Zemlji pronalaze neobični crni monolit. Uskoro jedan od majmuna uzima kost mrtve životinje i koristi kao alat, ali i oružje i evolucija čovjeka može započeti. Dvije hiljade godina poslije Hrista, naučnici pronalaze još jedan monolit u krateru Clavius, američkom teritoriju na Mjesecu. Monolit odašilje neobične radio-talase prema Jupiteru. Osamnaest mjeseci kasnije, svemirski brod Discovery poslat je na Jupiter da prati signal i otkrije mu uzrok. Posadu čine dr Frank Poolman (Gary Lockwood) i dr Dave Bowman (Kier Dullea), a tri člana posade u stanju su hibernacije kako bi se uštedjelo na hrani i njihovoj energiji. Rad njihovih organa nadgleda H.A.L. 9000, šesti član posade. Hal (glas daje Douglas Rain) je ultraračunar koji je u stanju reprodukovati i obavljati većinu funkcija ljudskog mozga, ali puno brže. Nepogrešiv je i ujedno najvažniji faktor cijele misije...

Mnogi ljudi misle da je film snimljen prema istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea, ali istina je, da je film sniman istovremeno kada je pisana i knjiga, s tim da Clarke dan-danas nije svjestan činjenice da je sve bilo upravljano s Kubrickove strane, bez obzira na to što je on napisao knjigu. Knjiga sadrži neke činjenice koje su izostavljene u filmu i na taj ga način nadopunjuje.

Zbog kompleksnosti filma, Kubricka su često ispitivali o "Odiseji". Uvijek je odbijao da govori o njenom značenju, govoreći da je ispravno ono što sami shvatimo. Tematika filma je beskrajna, govori o uticaju tehnologije na čovjeka, o tome kako čovjek postaje rob vlastitim pomagalima i o tome kako čovjek mora evoluirati kako bi mogao upoznati, istražiti i osvojiti svemir. Hal je oličenje mašine kojoj ljudi postaju robovi. Time prelazi granice ljudskog morala i glavna ideja kojom Hal nastaje automatski pada u vodu.

Izostanak dijaloga (40 minuta dijaloga u 140 minuta filma) dodatno ističe izvrstan vizuelni ugođaj filma. Kubrick takođe čini prekretnicu u upotrebi muzike u filmu i podiže je na novi nivo. Umjesto da muzikom popunjava tišinu, stvara ambijent i koristi je za pričanje priče. Režiser je prvo zatražio Alexa Northa koji je napisao muziku za Spartaka, ali je na kraju ipak upotrijebio klasične i avangardističke radove. Sam film počinje s Atmospheresom Gyorgyja Ligetija uz crnu sliku, dalje se sva pojavljivanja monolita prate Kyrieom iz Ligetisovog Reqiuema i ostatak soundtracka s Lux Aeterna i Aventures. Prva scena poslije pojavljivanja logotipa filmskog studija prikazuje Sunce, Mjesec i Zemlju u konjunkciji. Sunce izlazi, te se čuje uvod iz "Tako je govorio Zarathustra" Richarda Straussa. Legendarnu scenu u kojoj svemirski brod obilazi svemirsku stanicu, pratila je muzika Johanna Straussa "Na lijepom plavom Dunavu".

Snimanje "2001" počelo je 29. decembra 1965. u Shepperton studiju u Engleskoj. Studio je izabran zbog svoje veličine pa je tako u njemu izgrađen set za scenu u kojoj astrounauti istražuju mjesečev krater Tycho. To je bila prva scena koja je snimljena. Od 1966. snimanje se nastavilo kod MGM britanskog studija, takođe u Engleskoj. Uvodne scene u Africi doista su snimljene na tom kontinentu, ali su ljudi u kostimima majmuna nastupili u britanskom studiju, a kako bi se dočaralo afričko okruženje, upotrijebljena je posebna projekcija snimljenih krajolika kroz srebrno staklo, postavljeno dijagonalno ispred kamere, u pozadini glumaca.

Do marta 1968. Kubrick je počeo montirati film, te je dovršio završnu verziju samo nekoliko dana prije svjetske premijere 6. aprila 1968. Budžet filma popeo se sa planiranih šest miliona na 10,5 miliona dolara.

Na premijeri film nije doživio posebne pohvale kritičara, ali u međuvremenu je reputacija prerasla u jedan u najhvaljenijih filmova 20. vijeka.

Zanimljivosti

Kubrick je jednom izjavio da je priča o potrazi za monolitom zapravo alegorija o potrazi za Bogom.

U originalnom scenariju svemirski brod je trebalo da putuje do Saturna, ali je Kubrick odustao od te ideje, jer specijalni efekti nisu mogli dovoljno uvjerljivo dočarati prstene oko planeta.

U ranijoj verziji scenarija priča je imala naratora.

Originalni film je pri premijeri trajao 160 minuta, ali je Kubrick kasnije izrezao 20 minuta kako bi udovoljio kritičarima koji su prigovorali zbog predugog trajanja.

U knjizi, HAL je star četiri, a u filmu devet godina.

Prvi dijalog u filmu javlja se tek poslije 25 minuta.

HAL 9000 i IBM

HAL9000 je jedan od najbitnijih detalja u cijelom filmu, dok se oko njega već trideset godina vode kojekakve rasprave. Naime u svijetu, među "kjubrikolozima", vlada uvjerenje da, ako se slova h, a i l pomaknu udesno za jedno slovo abecede, dobiju slova i, b i m; kratica američke fabrike računara IBM. Clarke je u svojoj knjizi "Izgubljeni svjetovi 2001" demantovao bilo kakvu povezanost između imena HAL i IBM, dok se sam Kubrick najvjerovatnije nije htio s tim ni zamarati.

Ono što jest zanimljivo u vezi s HAL-ovim imenom je upravo broj 9000. Devet je prema Bibliji najsavršeniji broj upravo zbog činjenice da je broj tri Božji broj. A Božji broj pomnožen sa samim sobom daje devet.

Nagrade

Oscar za najbolje specijalne efekte i tri nominacije za najbolju režiju, scenario i scenografiju.

Osvojene tri BAFTA za najbolju fotografiju, zvuk, scenografiju i jedna nominacija za najbolji film.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije