Slavni režiser, Asif Kapadia govorio je o preprekama u pronalaženju dosad neviđenih snimaka za svoj najnoviji dugometražni dokumentarac o fudbaleru Ser Keniju Dalglišu, legendi Liverpula.
Govorio je na Filmskom festivalu u Rimu, gdje je film premijerno prikazan, uz producenta Krisa Klarka i italijanskog montažera Matea Binija. Film su producirali Lafcadia Productions i Calculus Media, u saradnji s RedRum Films.
Djelimično naratorski, film crpi inspiraciju iz opsežnih arhivskih snimaka kako bi pratio život i karijeru bivšeg igrača Liverpula i Seltika, od pobjeda do tragedija. Kapadia, čiji prošli rad uključuje dokumentarne projekte o sportskim i muzičkim zvijezdama, Seni, Ejmi Vajnhaus i Dijegu Maradoni, opisao je projekat kao duboko ličan, prenosi "ScreenDaily".
"Odrastao sam u Londonu, siromašnom dijelu grada, a moj omiljeni tim bio je Liverpul", rekao je Kapadia. "Keni je bio moj prvi heroj. Imao sam njegov poster na zidu. Ali film ga je nadišao i postao je o zemlji, politici, korupciji i duhu radničkih zajednica koje se bore protiv establišmenta."
Rekao je da će film snimiti dok je Dalgliš još živ. "On nije neko ko puno govori o sebi, ali zaslužuje osjetiti ljubav i poštovanje navijača i ljudi koji znaju što je radio u Hilsbrou. Bio je tu za sve."
Dokumentarac takođe ima za cilj edukovati mlađu generaciju koja je manje upoznata s Dalglišom, koji se penzionisao kao igrač 1990. i posljednji put vodio Liverpul 2012. "Moja djeca ga znaju iz FIFA videoigre, pored Maradone i Pelea", rekao je Kapadia. "Ali nikada ga nisu vidjeli kako igra. Čini se da istorija fudbala počinje 1992. To nije tačno."
Detektivski rad iza rijetkih snimaka
Montažer Bini, koji je prethodno radio na Kapadijinom "Dijegu Maradoni", donio je bitnu perspektivu autsajdera. Kao navijač Inter Milana bez prethodnih veza s Liverpulom ili Dalglišom, Bini je pristupio materijalu bez predrasuda. "Imati nekoga poput Matea ko nije odrastao s ovom pričom natjeralo nas je da stvari objasnimo jasnije", rekao je Kapadia. "On je stalno postavljao pitanja koja mi, kao obožavatelji, više nismo postavljali."
Bini je naglasio izazove pronalaženja materijala iz preddigitalnog doba. "U početku nismo znali hoćemo li imati dovoljno materijala da ispričamo ovu priču", rekao je. "Na kraju sam pronašao zaboravljenu zalihu od 100 filmskih rola koje je izvorno držao Seltik, a koje smo otkrili putem stare objave na blogu i pratili od kupca do kupca. To je postala prava istraga, a to je putovanje stvaranja dokumentarca poput ovog."
Slijedeći svoj prepoznatljivi pristup isključivo arhiviranja, film "Kenny Dalglish" ne koristi savremene intervjue pred kamerom. "Nikada ne napuštate taj svijet", rekao je Bini. "To ga čini moćnim".
Taj svijet se jako razlikuje od današnjeg fudbalskog pejzaža, kako je primijetio Klark: "Ta je generacija bila prva koja se uzdigla od uličnog fudbala do pravih međunarodnih zvijezda. Keni je utjelovio tu tranziciju više od bilo koga drugog u Velikoj Britaniji tokom sedamdesetih i 1980-ih."