Kroz današnji filmski svijet prolaze hiljade stereotipnih likova, a njihove karakteristike većinom se prilagođavaju standardima koji su se pokazali kao uspješna formula u zlatnom Holivudu.
Ipak, mnogi se rado sjećaju junaka koji nisu baš tipični, nisu popularni u školi, ne voze dobre automobile, ali ipak su ostavili traga u filmskoj industriji.
Većina njih, doduše, ne vodi sasvim obične živote, ali ipak su postali (anti)heroji našeg vremena. Ovo su neki od neobičnih filmskih junaka koji su se gledaocima uvukli pod kožu.
Edvard Makazoruki: Junak ove priče nastao je kao plod mašte jednog od najvećih reditelja današnjice, Tima Bartona, kada je početkom devedesetih godina prošlog vijeka snimio modernu bajku o životu usamljenog dječaka čudovišnog izgleda. Edvard Makazoruki sigurno nikada nije bio tipični tinejdžer. Nastao je kao kreacija suludog izumitelja, koji mu je ujedno i jedini prijatelj, a nakon njegove smrti ostao je nedovršen kao eksperiment s ogromnim metalnim oštricama umjesto ruku. Džoni Dep svojom izvrsnom glumom udahnuo je filmski život Edvardu, a to je bio i početak lijepog putovanja s Timom Bartonom, s kojim je oživio neke od najinteresantnijih likova u čak sedam zajedničkih projekata.
Doni Darko: Do smaka svijeta preostalo je 28 dana, šest sati, 42 minuta i 12 sekundi, a jedini koji je toga bio svjestan je Doni Darko. Dok gledamo kako se određeni dani i sati odbrojavaju, pred očima nam je slika demonskog, pomalo robotizovanog zeca, koji nas svojim ukočenim pogledom i sablasnim glasom hipnotizuje jednako kao i Donija.
Ričard Keli početkom novog milenijuma snimio je fantastičnu dramu koja gledaoce ostavlja s pitanjima na koje se ne mogu pronaći pravi odgovori. Uvrnuta verzija tinejdžerskog filma, priča je o adolescentu Doniju koji pati od paranoidne šizofrenije, a njegova porodica poprilično je disfunkcionalna. Radnja filma smještena je u vrijeme predsjedničkih izbora u SAD 1988. godine, kada tinejdžer Doni Darko, jedne noći, hodajući u snu, odlazi iz svoje kuće te ugleda ogromnog čudnog zeca po imenu Frank.
Tu počinje misteriozna avantura koja postavlja suptilna pitanja o paralelnim svjetovima i putovanju kroz vrijeme. Doni, kojeg tumači Džejk Gilenhal, postaje ikona modernih tinejdžera, a biti čudan nikada nije bilo toliko kul kao tada.
Enid i Rebeka: Enid i Rebeka društveni su autsajderi, koji nakon završetka srednje škole odluče napraviti podvalu sredovječnom muškarcu, kojeg smatraju apsolutnim šmokljanom.
U ovoj mračnoj komediji pratimo veoma uobičajenu priču dvije antijunakinje koje, kao i mnogi njihovi vršnjaci, ne znaju šta nakon srednje škole. Ipak, za razliku od svojih izgubljenih vršnjaka, one znaju da je jedini pravi put onaj u kojemu ostaješ vjeran sebi.
"Svijet duhova" je prvo izdat 1997. godine u obliku knjige, da bi se kasnije pisac i ilustrator Danijel Klous okušao u stripovima pod istim nazivom, što je rezultiralo kultnim klasikom među tinejdžerskom populacijom.
Iako nije tipičan žanr koji izaziva interes kritičara i dobija nagrade, osim nominacije za "Oscara", ipak su Tora Birč i Stiv Bušemi za svoj trud nominovani za "Zlatni globus".
"Svijet duhova" je sigurno jedan od najboljih satiričnih opisa tinejdžerske ekscentričnosti i dosade, koji vladaju našim životima željnim uzbuđenja, zbog čega Enid i Rebeka postaju junakinje današnjeg doba.
Vilijam Miler: Glavni protagonista filma "Korak do slave" Vilijam Miler nastao je po uzoru na stvarnog lika i reditelja filma Kamerona Kroua.
Poput mladog Vilijama, i Krou je u svojoj tinejdžerskoj dobi imao tu ludu sreću da piše za najeminentniji muzički časopis sedamdesetih i osamdesetih godina 20. vijeka, čuveni "Rolling Stone".
Ironično, da biste pisali u časopisu koji je u svoje vrijeme praktično definisao modernu pop kulturu, morali ste biti muzikom opsjednuti klinac. Vilijam se odlično uklapa u taj profil, natprosječno je inteligentan za svoje godine, iako je najmlađi u razredu, a bijeg od mučne svakodnevice nalazi upravo u muzici. Nakratko ga njegovo druženje sa kul rok bendom podstakne na razmišljanje da je i on jednako kul.
Hermiona Grindžer: U hodnicima škole za mađijanje "Hogwarts" najveća štreberka sigurno je mlada gospođica Hermiona Grindžer, poznatija kao lijeva ruka najpoznatijeg čarobnjaka današnjice Harija Potera. Od malih nogu bila je uporna u želji da se dokaže kao najbolja učenica, a i autorka poznatih knjiga Dž.K. Rouling opisuje njen karakter na granici genija.
Iz filma u film o avanturama malog čarobnjaka, Hermiona dokazuje najprije sama sebi, ali i drugima, da je uvijek najbolja.
Ako se prisjetimo prvog nastavka, Harija i Rona upoznala je u "Hogwarts Expressu" prvog dana, tražeći Nevilovu izgubljenu žabu, ali nijednom od njih nije bila simpatična jer je stalno zapovijedala i pametovala. Ali, vremenom se trio zbližio i postali su nerazdvojni prijatelji do kraja sage. Nije ni čudo, jer bez njenih uputstava i vođstva, Hari ne bi znao šta će sa svojim silnim talentom.
Piter Parker: Prije nego što je postao superjunak, poznatiji kao čovjek pauk, bio je sasvim običan tinejdžer koji je sanjao kako će jednog dana stati na kraj svim nasilnicima.
Njegov tvorac Sten Li upravo ga je tako zamislio, kao tipičnog povučenog mladića s naočarima, kojeg zanima nauka i fotografija, a reditelj Sem Raimi dodao mu je neodoljivi štreberski šarm.
Ono što Spajdermena razlikuje od drugih superherojskih strip djela je status glavnog junaka.
Raimijevo djelo nije priča o čovjeku pauku, nego o njegovom tjelesnom udomitelju Piteru Parkeru. To je Parker, kojeg je izvrsno odglumio Tobi Megvajer, stidljiv i smušen školarac, predmet ismijavanja, nezapažen i nekomunikativan.
Transformacija Parkera u Spajdermena tako nije samo transformacija čovjeka u superjunaka, nego i ritual preobraženja pubertetlije u muškarca kakav bi želio biti. Ovaj lik će sigurno ostati u pamćenju mnogih kao jedan atipičan superjunak sa svakodnevnim srednjoškolskim problemima.