Ugrožena vrsta, bijeli lavovi - radnici i ostali ljudi koji se teško snalaze u ovim teškim tranzicijskim vremenima, stigli su u četvrtak u filmskoj formi u Banjaluku i napunili veliku salu bioskopa "Palas".
Poznati srbijanski glumac Lazar Ristovski napravio je svoj drugi film pod nazivom "Beli lavovi", koji je nakon premijere u Beogradu, Novom Sadu i ostalim gradovima Srbije, počeo sa prikazivanjem i u gradu na Vrbasu.
Glavni junak u filmu Dile želi da promijeni nešto, a njemu pratnju prave operska pjevačica Bela, koja pjeva operske arije po kućama, filmski režiser Gruja, koji snima svadbe i sahrane, filozof Baki i drugi. Dile, pritisnut snovima o boljem i pravednijem životu, izazvan pričama o radnicima, seljacima i poštenoj inteligenciji, koje nema ko da povede u neki bolji život, odlučio je da pokrene revoluciju.
Lazar Ristovski glumi Dileta, Hristina Popović Belu, a Gordan Kičić Gruju, dok su u sporednim ulogama: Vuk Kostić, Monika Kiš, koja svojim golim grudima mami uzdahe muških gledalaca, a male i suvišne, ali nezaboravne uloge imaju i Nikola Simić i Mira Banjac.
Nažalost, banjalučkoj premijeri u četvrtak naveče je prisustvovao samo Lazar Ristovski, režiser, scenarista, glumac i producent filma. Ostalio dio glumačke ekipe nije mogao da dođe zbog obaveza u pozorištu ili snimanja filmova.
"U neku ruku nisam sam došao, jer sam u ovom filmu u višestrukoj ulozi. Film je snimljen relativno brzo, za 29 dana. Sve je počelo kada sam pročitao priču Gordana Mihića i napisao scenario. Premijera je bila u Beogradu, tako da je taj ciklus od početka do kraja dosta skraćen. U Srbiji je film izazvao veliko interesovanje, a čuveni 'Radnički rep' je napravio takav marketinški ulaz u film kakvom se nisam ni nadao. Sam tekst je privukao veliku pažnju", rekao je Lazar Ristovski.
Ovim filmom je Ristovski pokušao da spoji avangardu i film koji će privući široke narodne mase uz pomoć popularnih glumaca, humorističnih dijelova i dosta kiča. Kritikujući situaciju u kojoj se našla današnja radnička klasa i intelektualci, gdje gube svoju ličnu slobodu u modernom kapitalizmu, Ristovski je tu realnu sliku društva ispričao na jedan iskonstruisan način.
"Dobijao sam razne predloge da se stavim na čelo revolucije, pa sam morao da se branim govoreći da je to samo film i utopija, da to nije moj san. Pokušao sam samo da napravim film o sadašnjosti u Srbiji i problemima ljudi. Ovo je realistični film kao i 'Belo odelo', koji je ipak malo podignut od zemlje i u nekim momentima ima poetičnu notu i na kraju prelazi u neki magični realizam", dodao je Ristovski.
Realizaciju filma je pomoglo Ministarstvo kulture Srbije, Filmski centar Srbije, kao i mnogi sponzori.