Film i serije

Beograd: Jugo i stojadin otvorili festival (Video)

Beograd: Jugo i stojadin otvorili festival (Video)
Beograd: Jugo i stojadin otvorili festival (Video)
Agencije

BEOGRAD - Filmovima posvećenim legendarnim automobilima kragujevačke "Zastave" - jugu i stojadinu, sinoć je počeo 58. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma.

Među 70 ostvarenja naći se i dokumentarac o sudbini "Bijelog dugmeta".

I jugo i stojadin i "Bijelo dugme" su, podsjeća Radio Slobodna Evropa, neka od najprepoznatljivijih mjesta YU mitologije, čija je sudbina povezana i sa sudbinom bivše Jugoslavije.

Film "Yugo" rediteljke iz Srbije Mine Đukić mali je komemorativni osvrt na istoriju automobila koji je dugo vremena duhovito i istinito, a nekad i slučajno, simbolizovao vrijeme tokom kojeg se proizvodio. Njegova proizvodnja je počela u godini u kojoj je Tito umro.

"Taj početak neminovnih turbulencija koje su morale uslijediti nakon Titove smrti zapravo je i početak juga. Htio ili ne, jugo je bio metafora tog vremena, prvo što je imao i taj jak nacionalni predznak u nazivu, drugo - što su u njega polagane velike nade i kroz njega su pokušane da budu ostvarene neke prevelike i nemoguće ambicije. Zbog toga je dobra metafora tog pokušaja da se iluzija i dalje održi", kaže rediteljka Mina Đukić.

Zastava 101 ili popularni stojadin zvijezda je filma "Rastanak" zagrebačke rediteljke Irene Škorić, koja je zbog filma kupila ova kola i bila ponosna vlasnica bijelog stojadina tri godine.

"U zagrebački C.I.O.S, to je mjesto gdje se recikliraju stari automobili, jedan djedica je došao da bi se oprostio sa svojim stojadinom. Počeo je da plače. Stojadin mu je bio star 30 godina, a on je za njega dobio 50 eura. I to me je nekako insipirisalo da napravim čitav film bez dijaloga o ocu i sinu koji se rastaju od svog stojadina. Znači, sin koji je neki buntovnik i otac starog kova", objašnjava rediteljka Irena Škorić.

Sudbinu juga i stojadina doživjeli su i mnogi radnici "Zastave"; od njih petoro učesnika u snimanju filma o jugu četvoro ih je za nepunih godinu dana ostalo bez posla.

Nakon bloka filmova o legendama kragujevačke autoindustije na programu je i film "Bijelo dugme" Igora Stoimenova, dokumentarac o sudbini te grupe.

"Bijelo dugme" je nastalo 1974, a raspalo 1989, nepunih godinu dana prije definitivnog raspada Jugoslavije. Reditelj ipak pripada generaciji koja je odrastala na negaciji "Bijelog dugmeta".

"Institucija 'Bijelog dugmeta' nam zapravo govori o jednoj drugoj stvari, nečemu što je toliko potrebno i današnjem vremenu u Srbiji, i ne samo u Srbiji nego u čitavom ovom regionu, Zapadnom Balkanu, bivšoj Jugoslaviji, kako god, a to je potreba da stvorimo mejnstrim, koji mi nikako ne možemo da stvorimo ni u filmu ni u muzici ni u politici ni na televiziji. Jednostavno, bazamo po nekim ekstremima, pokušavamo da izgradimo nešto što nikako da se izgradi. 'Bijelo dugme' je zapravo taj saundtrek filma iza koga stoji priča nekih posljednjih 16-18 godina bivše Jugoslavije", kaže Stoimenov.

 

 

Kao posebna atrakcija, ističe Radio Slobodan Evropa, i ove godine je priređen program dokumentarnih filmova "Vrelo", koje će, nakon projekcija, u saradnji sa nevladinim organizacijama, pratiti debate na temu važnih pitanja u društvu.

Ljudi, filmovi i ideje iz Prištine biće prisutni na beogradskoj "Novoj svetlosti" uživo, jednom od programa festivala, preko linkova i na druge načine - i obrnuto - čineći tako važan most između, nekad se činilo, nepremostivih ideja, kaže Vladimir Đukelić, osnivač i kreativni direktor festivala "Nova svetlost".

"Ove godine 'Nova svetlost - novi razgovori'. Tu aludiramo na novi pokret u umetnosti, na nove razgovore i na nove umetničke društvene pojave koje se oko nas kroz film vide ili dokazuju. Otuda i u Prištini deo festivala, upravo da bi depolitizovali umetnost i medije. Mi se trudimo da spajamo i prelazimo granice tamo čak i kada granice virtuelno postoje ili ne postoje. Znači, ne bavimo se definicijama takvih stvari nego se bavimo ljudima i ljudskim sudbinama", objašnjava Đukelić.

Pod sloganom "Uživaj!", 58. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma predstaviće u takmičarskim programima 73 dokumentarca, animirana, kratka igrana i eksperimentalna filma, uz prateće programe kao što su program hrvatskog filma, portugalske animacije, palestinski filmovi..

 

 

Najčitanije