SARAJEVO - Sarajevo film festival (SFF) svake godine predstavlja brojne filmove koji se, na različite načine, bave pitanjima ljudskih prava, a u okviru programa Dan ljudskih prava ove godine izdvajaju jedan naslov koji posebno snažno otvara prostor za razmišljanje i razgovor.
"Ove godine taj film je 'Imamo samo sebe' rediteljskog dvojca Aline Juárez i Juana Francisca Donosa, dokumentarno ostvarenje koje povezuje dvije udaljene zajednice - pustinju Atacamu u Čileu i dolinu Jadar u Srbiji - kroz zajedničko iskustvo borbe za pravo ljudi da odlučuju o budućnosti prostora koji nazivaju domom", navedeno je u saopšzenju SFF-a.
Kroz pet godina snimanja, Juárez i Donoso prate ljude koji se nalaze u središtu ove borbe - Leylu Noriegu, novinarku i aktivistkinju iz Čilea, Ramóna Balcázara, fotografa i istraživača koji dokumentuje ekološke posljedice eksploatacije litijuma u Atacami, Bojanu Novaković, glumicu i aktivisticu iz Srbije, te Vladana Jakovljevića, pčelara iz doline Jadar.
"Njihove lične priče povezuju se u širu sliku globalnih procesa u kojima pitanja energetske tranzicije, ekonomskog razvoja i zaštite okoliša dolaze u direktan odnos s pravima lokalnih zajednica. Za film, ove zajednice nisu pasivne žrtve, već aktivni učesnici otpora - kroz građanske inicijative, lokalne medije, međunarodnu solidarnost i - samu umjetnost", navode iz SFF-a.
Jer, kako javljaju dalje, film "Imamo samo sebe“ nije samo film o otporu.
"On podsjeća da i sama filmska umjetnost može biti čin otpora: Juárez i Donoso otvaraju prostor za glasove koji se često ne čuju u globalnim raspravama o razvoju i zelenoj tranziciji. Kroz intimne priče svojih protagonista, film postavlja univerzalno pitanje - ko ima pravo odlučivati o budućnosti mjesta koja nazivamo domom?", stoji u saopštenju.
Pročitajte još:
Sarajevo film festival: U trci na nagrade "Srce Sarajeva" 51 film
O filmu
Film "Imamo samo sebe" povezuje dva udaljena, pa ipak čvrsto povezana područja: pustinju Atacamu u Čileu i dolinu Jadra u Srbiji.
Objema prijete planovi kompanije "Rio Tinto", druge najveće rudarske kompanije na svijetu, za otvaranje rudnika litijuma.
Film pomno prati pet godina u životima Leyle, novinarke i aktivistice za zaštitu prirode iz domorodačkog naroda Aymara, i Bojanu, srpsku glumicu koja se bori da zaštiti selo svoje majke.
Prateći ih na protestima, javnim događajima od velikog značaja i u svakodnevnom životu, film postaje svjedočanstvo o ličnoj cijeni koju plaćaju za zaštitu prirode. Kada se njihovi putevi ukrste, ove dvije žene pletu transkontinentalnu mrežu solidarnosti s lokalnim farmerima, aktivistima i umjetnicima.