BERLIN - Holivudska glumica Anđelina Džoli izjavila je u Berlinu da je bilo sasvim prirodno da se u svom rediteljskom i scenarističkom debiju bavi nekim od najtežih pitanja sa kojima se suočava čovječanstvo i da će nakon rata u Bosni Avganistan najvjerovatnije biti njena sljedeća tema.
Džoli je gost Berlinskog filmskog festivala gdje se prikazuje njen film "U zemlji krvi i meda" (In the Land of Blood and Honey), čija radnja se dešava u ratom zahvaćenoj Bosni.
Ona je rekla agenciji AFP da je stala iza kamere sa ciljem da njen "film bude snaga pomirenja".
"Napisala sam dosta članaka dok sam proteklih 10 godina obilazila konfliktna područja širom svijeta, frustrirana nedostatkom intervencije", istakla je tridesetšestogodišnja dobitnica Oskara.
"Otišla sam u region i počela zaista da se interesujem za rat u Bosni, ali nisam mogla da razumijem i shvatim o čemu se tu radilo. Osjetila sam da se to dešavalo mojoj generaciji i da bi trebalo da o tome više znam, pa sam odlučila da se malo više informišem", ispričala je ona.
Slavna glimica, koja je i ambasador dobre volje Ujedinjenih nacija, rekla je da je istraživanje rata u BiH inspirisalo da napiše scenario i da je njen partner, glumac Bred Pit, ohrabrio da prikaže grubu stranu ljudi koji su na različitim stranama učestvovali u ratu od 1992. do 1995. godine. Kada je došlo do snimanja filma, shvatila je da je, kako je kazala, "jedina koja ima objektivnu distancu prema temi i strastvenu posvećenost tom poslu".
"I tako sam se našla u ulozi reditelja", dodala je ona. "Znala sam da postoje ljudi koji su sposobniji od mene za taj posao, ali mi je zaista stalo do te teme i osjetila sam da to treba ja da uradim."
Džoli je rekla da je najteži dio rada na filmu bilo tražiti od glumaca, koji dolaze iz bivše Jugoslavije i nose gorke uspomene na rat, da simuliraju "divljaštvo koje je rascijepilo njihovu zemlju".
"Bilo je veoma teško za sve, za glumce koji su morali da igraju agresore", istakla je Džoli koja boravi u Njemačkoj sa Pitom i djecom. "Oni su očevi, muževi i veoma fini ljudi i nisu željeli da to rade. Ali su znali da moraju u ime tih žena kako bi pokazali svu brutalnost koju su one doživjele tokom rata."
Ona je rekla da je najteža za snimanje bila scena u kojoj je starijoj ženi naređeno da se skine dok je stajala na nišanu, a vojnici je gledali i smijali se, što je iskustvo koje joj je prenio nekadašnji zarobljenik u ratnom logoru.
"To je nešto što nikada ne biste ni od koga tražili, ali morate da tražite od jedne starije žene da ipak uradi. Cijela ekipa se osjećala veoma neprijatno tokom snimanja te scene, ali ona je bila veoma profesionalna. Prišla sam joj više puta da je pitam da li je dobro i da li je sigurna da će to uraditi, a ona je odgovorila da se nada da će Srbi gledati film bez predrasuda", ispričala je Džoli.
"Bila sam nedavno u Aušvicu i mnogo je imena Srba na zidovima, jer su se borili protiv nacista, a kasnije su postali agresori", istakla je holivudska glumica.
Ona je naglasila da je "važno proučavati genocide i razumjeti ih, kako bi shvatili na koji način da ih zaustavimo".
Kritičari sasjekli Anđelinu
Nakon projekcije za novinare, na zaprepašćenje mnogih, čuli su se zvižduci i poneki sporadičan aplauz, što je bio nagovještaj da će kritike filma biti osrednje ili loše.
Rijetki su bili komentari da je Džolijeva napravila ozbiljno i dobro ostvarenje.
Ideja filma da se kroz priču o ljubavi Srbina i muslimanke u ratu prikažu sve strahote je ipak "upakovana" u holivudski stereotip, po kojem uvek jednu stranu čine dobri, a drugu loši momci.
U slučaju Anđelininog filma sve je, nažalost, maksimalno banalizovano i prikazano crno-bijelo, sa obiljem brutalnih scena. Vojska koja na svojim uniformama ima srpska obilježja čini u filmu najmonstruoznija djela - od silovanja do bacanja bebe kroz prozor i ubijanja civila.
Uprkos tome što se na početku filma navodi da je Bosna i Hercegovina etnički najraznolikija zemlja u kojoj žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci, nijedna druga vojska u filmu nije prikazana, osim nekolicine Bošnjaka koji su više organizovani u nekakvu gerilsku formaciju koja se suprotstavlja krvavom građanskom ratu, u kojem zločine čini, ipak, samo jedna strana.
Film "U zemlji krvi i meda" nema ozbiljne umjetničke kvalitete, prenosi RTS. Rad sa glumcima jedna je od najslabijih karika filma. Odabrana tema za Anđelinu Džoli je suviše kompleksna, scenario pun nelogičnosti, dijalozi su površni, kao i pominjanje istorijskih činjenica s namjerom da neke loše momke učini bar malo boljim.
Sve u svemu, jedna nezaokružena cjelina, koja na momente dobija i groteskne obrise, prenijela je ocjene filmskih kritičara poslije novinarske projekcije u Berlinu novinarka RTS-a Sandra Perović.
Stranim kritičarima nikako nije jasno zašto se nakon dvije decenije poznata glumica uhvatila tematike koja Amerikancima i ostatku svijeta nije pretjerano značila ni dok je rat na Balkanu trajao.
Glavna zamjerka rediteljki je što je zanemarila patnje i drugih ratnih žrtava.
Dobiti ekskluzivni intervju sa Anđelinom Džoli ovog puta nije bilo teško, . Ko god je platio 2.500 dolara dobio je petominutni TV razgovor sa rediteljkom i ekipom filma. Imajući u vidu da je riječ o loše snimljenom filmu, cijena je ipak suviše visoka.