"Sluškinjina priča", "Nevine laži", "Igra prijestola" i "Ubiti Iv" samo su neke od megapopularnih serija za koje su režija i scenario pisani prema prethodno objavljenim književnim djelima, koja su u međuvremenu postala bestseleri.
Iako se često može čuti kako su knjige uvijek one koje kvalitetnije i slojevitije prenesu priču, ove su serije nadmašile popularnost samih književnih djela prema kojima su nastale.
"SLUŠKINJINA PRIČA"
Roman kanadske spisateljice Margaret Atvud "Sluškinjina priča" objavljen je 1985. godine. Sama priča poprilično je mučna i šokantna. Radnja je smještena u ne tako daleku budućnost, u kojoj prevladava izuzetno patrijarhalno, totalitarno i hršćanski orijentisano društvo. Novoosnovana država nalazi se unutar Sjedinjenih Američkih Država, a nazvana je Gilead.
U tako uređenom sitemu žene su postale najveće žrtve. Klasno podijeljeno društvo neke je od njih pretvorilo u sluškinje, kojima je jedina svrha da rađaju djecu muškarcima iz najviše klase. Priča opisuje upravo položaj tih žena, prati njihovu svakodnevicu, kao i neumornu borbu za sticanje vlastitog identiteta.
Sama knjiga u Americi je postigla veliki uspjeh. Autorka je za roman osvojila nekoliko prestižnih nagrada, a 1990. godine knjiga je dobila i svoju filmsku adaptaciju. Iako je film okupio impresivnu glumačku postavu, ništa nije otvorilo vrata ovoj priči prema mnogo široj publici kao što je to napravila serija, koja je s prikazivanjem krenula 2017. godine.
Serija "Sluškinjina priča" od samog je početka prikazivanja prikupila vrhunske kritike, a autori su okupili impresivnu glumačku postavu, koju čine Elizabet Mos, Džozef Fajns, Aleksis Bledel, Madlin Bruer i brojni drugi.
"NEVINE LAŽI"
"Nevine laži" serija je koja je u dvije sezone, između 2017. i 2019. godine, zaludjela publiku širom svijeta. Međutim, ono za što je dosta ljudi saznalo tek nakon nagle popularnosti serije jeste da je ona snimana po romanu autorke Lajen Morijati. Knjiga je objavljena 2014. godine i odmah je dobila pozitivne kritike, čak je bila i na bestseler listi uticajnog "New York Timesa".
Priča prati Džejn, mladu samohranu majku koja se sa sinom doseli u novo mjesto, gdje upoznaje Medelin i Selest, s kojima veoma brzo formira prijateljstvo. Svaka od tri žene bori se s vlastitim svakodnevnom poteškoćama, od neslaganja u porodici i razvoda, pa sve do fizičkog nasilja. Kako se bolje upoznaju, tako malo pomalo otkrivaju razne tajne jedne o drugima i postaju sve odlučnije u svom suočavanju s bolnom prošlošću. Sama knjiga bila je hvaljena ponajprije zbog spretnog balansiranja između teških tema koje se tiču porodičnog i seksualnog nasilja, te humora koji se proteže kroz brojne dijaloge u knjizi.
"IGRA PRIJESTOLA"
Autor tog fantastičnog svijeta koji se krije iza naziva "Igra prijestola" je američki književnik Džordž R.R. Martin. Zbirka njegovih knjiga nazvana je "Pjesma leda i vatre", a sastoji se od pet (dosad objavljenih) naslova. Upravo prva knjiga, koja je izašla 1996. godine, nazvana je "Igra prijestola". Martinove knjige bile su već poznate u krugovima ljubitelja fantasy svijeta, međutim ništa ga nije moglo pripremiti na ono što je uslijedilo kada je serija izašla na platformi HBO.
Smještena u sedam kraljevina zapadnog kontinenta Vesterosa, serija prikazuje sukobe između vodećih vazalskih porodica za kontrolu prijestola, a kako priča napreduje, upoznajemo se i s prijetnjom misterioznih naroda sa sjevera, kao i onih s istočnog kontinenta zvanog Esos. Odmah na početku jasno je kako nije riječ o istorjskoj priči, već je u nju utkano mnogo fantastičnih elemenata.
Međutim, vratimo se na seriju. Iako su knjige uživale određenu dozu popularnosti, sve je eksplodiralo 2011. godine, kada je s prikazivanjem krenula "Igra prijestola". Iako u samom startu možda nije imala veliku zvjezdanu postavu, priča i vizualni utisak koji je svaka epizoda ostavljala prikovali su milione fanova uz ekrane u veoma kratkom roku. Serija je finale imala 2019. godine, nakon osam sezona.
"UBITI IV"
Jedna od najvećih serija posljednjih godina svakako je "Ubiti Iv". Riječ je o britanskom špijunskom trileru koji prati priču tajne agentice koja pokušava uhvatiti serijsku ubicu. Serija je privukla veliku pažnju jednostavnom obradom dosta teške teme, kao i crnim humorom koji se provlači kroz svaku epizodu. Ono što je možda bio i najveći razlog popularnosti jeste taj da su glavni likovi - žene.
Serija je nastala po seriji knjiga pod nazivom "Villanelle", britanskog autora Luka Dženingsa. S prikazivanjem je krenula 2018. godine, a nakon četiri sezone privedena je kraju. Svaku od sezona je potpisivala druga autorka, dok je najpoznatija među njima možda genijalna Fibi Voler Bridž, koja je napisala prvu sezonu serije. Glavne uloge igraju Sandra Ou kao agentica Iv Polastri te Džodi Komer kao Oksana Astankova/Vilanel, kao ubica za kojom kreće potjera.
Ono što su kritičari najviše hvalili kod ove ekranizacije je činjenica da su dva glavna lika žene, za razliku od gotovo svih serija u kojima je u središtu priče muški lik. Takođe je istaknuto kako je Voler Bridž učinila iznimno mnogo za oživljavanje ovih likova koji su složeni i višedimenzionalni, a sama priča je takva da gledaoce drži u isčekivanju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
