U potrazi za dobrim pričama koje će osvojiti ljubitelje sedme umjetnosti producenti iz regiona ekranizovali su romane raznih tematika.
Romani su prenošeni na veliko platno i davnih šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada su likovi iz romana Branka Ćopića, Stevana Sremca i Meše Selimovića postajali junaci filmske publike. U novijoj kinemtografiji na velika platna preneseni su isto tako veliki romani Milice Jakovljević Mir-Jam, Gordane Kuić i opet, neprevaziđenog Stevan Sremca, ali i, u bivšoj Jugoslaviji, dugo osporivani roman Vuka Draškovića.
Prvi jugoslovenski igrani film u boji "Pop Ćira i pop Spira" snimljen je 1957. godine u režiji Sofije - Soje Jovanović, a po motivima istoimenog humorističkog romana Stevana Sremca. Radnja filma smještena je u živopisno, idilično selo, gdje život seoske elite, dvije popovske porodice, teče mirno u međusobnom razumijevanju i prijateljstvu. Razdor u odnos ove dvije porodice unosi dolazak Petra Petrovića, mladog učitelja koji može da se oženi kćerkom samo jednog popa.
Roman Branka Ćopića "Orlovi rano lete" ekranizovan je 1966. godine, opet u režiji Soje Jovanović, a doživljaji Nikoletine Bursaća, kojeg je živopisno prikazao Ljubiša Samardžić, i danas u rado gledani.
Djeca iz sela pod Grmečom počinju da bježe iz škole zbog terora koji zavodi učitelj. Jovančeta, Lazara Mačka, Đoku Potrka, Dugonogog Strica, Nikolicu s Prikolicom 1941. godine zatiče rat i njihovu igru pretvara u stvarnost. Dječaci će se pridružiti partizanima i predvođeni Nikoletinom Bursaćem i pobijediti okupacijsku vojsku.
"Derviš i smrt" kao najuspješniji roman bh. pisca Meše Selimovića formu TV serije poprimio je 1972. godine, u režiji Save Mrmaka i sa Zoranom Radmilovićem u glavnoj ulozi, a 1974. je snimljen i film "Derviš i smrt" u režiji Zdravka Velimirovića sa Vojom Mirićem u glavnoj ulozi.
Glavni lik Ahmet Nurudin starješina je islamske sekte derviša, oličenje dogme vjerovanja u moral i običaje i u sve ono na čemu počiva religija otomanske vladavine. Kroz njegov život, odnose sa kadijom i mehanizam vlasti otkriva se slika otomanske imperije na početku 19 vijeka. On je zaokupljen svojim mislima, ali ipak ne može da ostane neosjetljiv na sve ono što se oko njega zbiva.
Film "Nož" po ugledu na istoimeni roman Vuka Draškovića u režiji Miroslava Lekića, na veliko platno prenesen je 1998. godine i izazvao je brojne kontroverze, a sam roman je dugo godina zabranjivan u bivšoj Jugoslaviji.
Događaji počinju u jednom selu gdje na pravoslavno Badnje veče 1942. godine u kuću srpske porodice Jugović dolazi grupa muslimana, njihovih komšija i kumova Osmanovića.
Osmanovići izvrše stravičan pokolj cijele porodice, ali poštede malog Iliju, tek rođenu bebu. Njega odnose u svoje selo i predaju ga Rabiji, čiji je muž poginuo te noći u pohodu na Jugoviće. Namjera im je da Rabija odgaja Iliju kao svoje dijete, da ga uči da mrzi Srbe. Međutim, istu noć u Osmanoviće upadaju četnici i pokolju muslimane, a Rabija uspije da pobjegne u šumu sa malim Ilijom, a četnici odnose njenog pravog sina, vjerujući da je to srpsko dijete koje su Osmanovići oteli Jugovićima. Mali Ilija preživljava rat i odrasta kao Alija, vjerujući da mu je Rabija prava majka, a da su četnici odnijeli njegovog brata, koga sada želi da pronađe. U tome mu pomaže seoski hodža koji mu saopštava strašnu istinu o njegovom porijeklu.
Briljantnu ulogu Ilije, odnosno Alije, ostvario je Žarko Laušević.
Godine 2002. u režiji Zdravka Šotre, a po romanu Stevana Sremca, snimljen je film "Zona Zamfirova" koji je u to vrijeme je bio najgledaniji srpski film ikada, sa više od 1.200.000 gledalaca u bioskopima.
Film predstavlja ljubavnu priču između pripadnika različitih društvenih slojeva, siromašnog Maneta i bogataške ćerke Zone, smještenu u ambijent Niša s kraja 19. vijeka. Zamišljen veoma ambiciozno, film je gledanošću i zaradom prevazišao sva očekivanja i, po nekim izvorima, postao najgledaniji srpski film svih vremena.
Još jedan roman Stevana Sremca koji je doživio ekranizaciju u režiji Zdravka Šotre je "Ivkova slava".
Radnja filma, opet, dešava se u Nišu, krajem 19. vijeka nakon oslobođenja i neposredno nakon uspostavljanja željezničke linije Beograd - Niš.
Baš u to vrijeme, ugledni niški domaćin jorgandžija Ivko riješio je da u miru i slobodi proslavi Đurđevdan, svoju krsnu slavu. Nakon višednevnih priprema pod budnim nadzorom Keve, Ivkove žene, osvanuo je i slavski dan. Napunila se kuća uglednim i manje uglednim građanima, a na čelo stola kao i svake godine zasjeli su Ivkovi vjerni prijatelji, nadaleko čuveni maštar i lažov Kalča, ispičutura Smuk i veliki ješnik Kurjak. Svoje mjesto za stolom našao je i Svetislav, mladić koji se uvukao na slavu zagledan u Mariolu, djevojku koja služi goste, i za koga niko prisutan nije znao ko je i otkud se tu stvorio. Ali kako to već biva na srpskim slavama, uz pjesme, jelo i piće sve "legne" kako treba i produži se do duboko u noć, kada i najizdržljiviji "pijači" posustaju i razilaze se.
Ali ove godine, Kalča, Kurjak, Smuk i nezvani (i neznani) Svetislav nadmašili su sami sebe, slavili su tri ili četiri dana… Na kraju ni oni nisu bili sigurni koliko i šta slave.
Glavne uloge u filmu Šotra je povjerio Draganu Bjelogliću, Zoranu Cvijanoviću, Srđanu Todoroviću, Nikoli Đuričku, Miloradu Mandiću.
Poznata spisateljica između dva svjetska rata Milica Jakovljević Mir-Jam autorka je više popularnih ljubavnih romana, od kojih su "Ranjeni orao",
"Greh njene majke" i "Nepobedivo srce", u adaptaciji i režiji Zdravka Šotre dobili ekranizacije u obliku TV serije.
Uzbudljiv zaplet, neizvjesna priča, neočekivani obrti i srećan završetak elementi su serije "Ranjeni orao", koja je svoju premijeru imala 2008. godine.
Glavna junjakinja serije Anđelka, u potrazi za ljubavlju i svojim mjestom u društvu, dolazi u sukob sa konzervativnim shvatanjima patrijarhalne sredine. U surovom svijetu u kome vladaju muškarci, Anđelka će svojom dobrotom i plemenitošću savladati prepreke i pronaći sreću.
Sloboda Mićalović i Ivan Bosiljčić glavni su likovi ove ljubavne sage.
Ako je "Ranjeni orao" najpoznatije djelo Mir-Jam, onda je roman "Greh njene majke" na neki način najintrigantniji, i kao takav se sam preporučio za TV adaptaciju, što je 2009. godine Šotra i uradio.
U njegovoj osnovi je uzbudljiva priča o djevojci koja ostaje bez oca i majke. Sama počinje borbu za mjesto u društvu i životu pokušavajući da shvati šta je to njena majka nekad učinila i zbog čega ona mora da ispašta njen "grijeh".
Iskušenja kroz koja prolazi učiniće junakinju Nedu osobom sposobnom da se na pravi način suoči sa svijetom u kome živi i da u njemu nađe svoju sreću. Ivana Jovanović i Ivan Bosiljčić zablistali su kao junaci ove serije.
Serija "Nepobedivo srce" zajedno sa "Ranjenim orlom" i "Grehom njene majke" čini svojevrsnu trilogiju nastalu po romanima Mir-Jam, a realizovanu od iste autorske ekipe 2010. godine.
U osnovi priče je nemoguća ljubav između siromašnog mladića Miroslava iz provincije, diplomiranog pravnika bez posla i talentovanog pjevača, i bogate i tankoćutne nasljednice direktora i vlasnika banke Milene.
Veliku glumačku ekipu serije predvode Sloboda Mićalović i Ivan Bosiljčić, koji se pokazao kao odličan izbor u u prethodne dvije serije.
Godina 2010. donijela je i porodičnu sagu u obliku TV serije "Miris kiše na Balkanu", u režiji Ljubiše Samardžića, a po istoimenom romanu Gordane Kuić. Film sa istim nazivom premijeru je imao u septembru. To je priča o sefardskoj porodici Salom, koja se iz Beča doselila u Sarajevo, o ocu Leonu, majci Esteri i njihovih pet kćerki. Tema filma - neiscrpna, i nekako simptomatična za Balkan, ali iznesena na jedan nov i drugačiji način, a ljubav u multikulturnom društvu, porodica ovjenčana tradicijom, uskogrudi pogledi na sve što je različito i nije po "pravilima", patnja i bol, ali i ljubav koja na kraju ipak pobjeđuje, "sjenke" su koje prate sefardsku porodicu Salom.
Sjajnu glumačku ekipu serije i filma "Miris kiše na Balkanu" predvode Ljiljana Blagojević, Predrag Ejdus, Kalina Kovačević, Mirka Vasiljević, Milan Vasić.
Romani preneseni na veliko platno, nailazili su, a i danas nailaze na veliki odjek kod publike. Glumci vjerno dočaravaju karakteristike glavnih junaka pisanih djela, daju im izgled i dušu, a režiseri teže novim adaptacijama velikih romana velikih pisaca. *
"Što je muškarac bez brkova"
Roman književnika i novinara Ante Tomića "Što je muškarac bez brkova", u režiji Hrvoja Hribara, ekranizovan je 2005. godine.
Film je priča o mladoj udovici Tatjani, koja se zaljubi u sveštenika izliječenog od alkoholizma. Svešteniku pokuša "pomoći" njegov brat blizanac, general Hrvatske vojske. Sa druge strane, gastarbajter Marinko, koji se vratio u selo, bivši vlasnik auto-praonice u Berlinu, uzaludno se pokušava oženiti Tatjanom, a veza njegove kćeri s lokalnom protuhom i haiku pjesnikom drugi je veliki udarac njegovom ugledu.
Uloge u filmu ostvarili su Zrinka Cvitešić, Leon Lučev, Ivo Gregurević, Jelena Lopatić, Bojan Navojec.
"Karaula"
Film režisera Rajka Grlića "Karaula" snimljen je 2005. godine po romanu "Ništa nas ne smije iznenaditi", autora Ante Tomića.
Radnja je smještena u 1987. godinu i odvija se u karauli na makedonsko-albanskoj granici, kada SFRJ broji posljednje dane, iako to još niko ne shvata, a možda i ne želi da shvati. Neobičan slučaj unosi nemir u svakodnevni vojnički život: frustrirani i pijani poručnik Safet Pašić saznaje da ima polnu bolest, a u pokušaju da sakrije tu neprijatnost, objavljuje stanje opasnosti na granici. Burleska se pretvara u ratnu psihozu. Zanimljive uloge ostvarili su Toni Gojanović, Bogdan Diklić, Emir Hadžihafizbegović, Sergej Trifunović, Verica Nedeska, Franjo Dijak, Tadej Troha. *
"Šindlerova lista"
Film koji je osvojio sedam "Oscara", ekranizovan po istoimenom romanu Tomasa Kenelija "Šindlerova lista", za veliko platno adaptirao je reditelj Stiven Spilberg 1993. godine.
Drugi svjetski rat, Poljska. Oskar Šindler je pohlepni njemački industrijalac koji će neočekivano postati humanitarac kada zaposli velik broj Jevreja u svojoj tvornici te ih tako spasi od sigurne smrti koja im prijeti od nacista. Njegov računovođa i savjetnik je postao Itzak Stern, a njegov najveći suparnik nacista Amon Goet, koji gotovo svakodnevno ubija nekoliko Jevreja u tvornici, ali koji se i potajno zaljubio u Jevrejku.
"Fores Gamp"
Priča o "Forestu Gampu" Vinstona Gruma, u režiji Roberta Zemekisa, nakon ekranizacije 1994. godine proglašena je jednim od najboljih filmova, a Američka filmska akademija je to ostvarenje nagradila sa čak šest pozlaćenih kipića.
Film počinje kada pero padne na nogu Foresta Gampa koji sjedi na autobuskoj stanici u američkom gradu Savana, u Džordžiji. Forest uzima pero i stavlja ga u knjigu, počevši da priča priču o svom životu ženi koja sjedi pored njega. Njegovi slušaoci na autobuskoj stanici se mijenjaju kroz film, svaki reagujući na svoj način.
"Engleski pacijent"
Romantična drama Majkla Ondatjea smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata, "Engleski pacijent", na veliko platno prenesena je 1996. godine u režiji Entonija Mingele.
Film opisuje teško opečenog čovjeka, poznatog samo kao Engleski pacijent, za kojeg se brine Hana, francusko-kanadska medicinska sestra u uništenoj italijanskoj vili. Pacijent ne želi otkriti lične informacije, ali kroz seriju flešbekova gledaoci se mogu upoznati s njegovom prošlošću. Polako se otkriva da je on zapravo mađarski geograf, koji je crtao mapu Sahare i čija ga je afera s udatom ženom dovela u trenutnu situaciju.
"Sumrak saga"
Roman "Sumrak saga" autorke Stefani Majer doživio je filmsku trilogiju: "Sumrak saga: Praskozorje", 2008. godine u režiji Bili Kondon, "Sumrak saga: Mladi mjesec", 2009. godine, režisera Krisa Vejtsa i "Sumrak saga: Pomrčina", treći dio, koji je režirao Dejvid Slejd 2010. godine.
U osnovi filma je priča tinejdžera vampira Edvarda i Bele, koji su maturirali, te svoju dugogodišnju ljubavnu vezu odlučili okruniti brakom. Ali to će biti moguće jedino ako se ona preobrazi u vampiricu i zauvijek odrekne ljudskoga života. Bez obzira na mukotrpne i dugotrajne posljedice koje će Beli donijeti ta vječna preobrazba, ona je zbog ljubavi spremna reći sudbonosno "da" i ući u svijet hladnoće, mraka i besmrtnosti.
"Hari Poter"
Djelo britanske književnice Džoan Ketrin Rouling "Hari Poter", serijal je od sedam romana, koji je doživio isto toliko filmskih adaptacija, u periodu od 2001. do 2011. godine.
Filmove "Hari Poter i kamen mudraca" i "Hari Poter i odaja tajni" režirao je Kris Kolumbus, treći nastvak "Hari Poter i zatočenik Azkabana" potpisuje Alfonso Kuaron, Majk Nevel režirao je četvrti nastavak "Hari Poter i plameni pehar", a za preostala tri dijela "Hari Poter i red feniksa", "Hari Poter i princ miješane krvi" i "Hari Poter i darovi smrti" zaslužan je Dejvid Jejts. Svi nastavci opisuju avanture mladog čarobnjaka Harija Potera i njegovih najboljih prijatelja Rona i Hermione, učenika Škole vještičarenja i čarobnjaštva Hogvorts.