Osnovna i očita funkcija arhitekture u filmu je definisanje prostorno-vremenskog okvira unutar kojeg se dešava radnja. Prisjetimo se dobrih primjera arhitekture kojima je pošlo za rukom da dočaraju vizije budućnosti na filmu.
Mnogi umjetnici inspiraciju za svoja djela pronašli su u napuštenim industrijskim prostorima. Neki režiseri smjestili su vizije mračne budućnosti u ta zdanja kao simbole moći jednog perioda koje je u pregazilo vrijeme.
Upravo s tom vizijom na umu, mnogi bi se složili da Majkl Radford zasigurno nije pogriješio pri izboru lokacije kada je režirao adaptaciju poznate Orvelove "1984".
Radi se o poznatoj hidroelektrani na Temzi, "Battersea Power Station" koja je, uz Big Ben i Parlament, jedna od najpoznatijih londonskih zgrada. U filmu ima ulogu Palate pobjede, a savršeno odgovara opisu Orvelove mitske "1984" i Londonu, glavnom gradu tog dijela Okeanije. Vjerovatno najveći razlog popularnosti stekla je kada je osvanula na naslovnici albuma "Animals" grupe "Pink Floyd".
Današnje okupljalište savremenog umjetničkog svijeta u Londonu je galerija "Tate Modern", a to je nekadašnja hidroelektrana zatvorena 1981. godine, koja je već u prvoj deceniji rada uspjela privući preko 45 miliona posjetilaca.
U svojoj novoj funkciji našla je i svoje mjesto na filmskom platnu u viziji postapokaliptičnog svijeta koji je Alfons Kuaron vjerodostojno pokazao u filmu "Djeca čovječanstva", a bivša elektrana postala je Ministarstvo umjetnosti.
Prikazana je kao divovski privatni stan prepun najvrednijih primjeraka iz istorije umjetnosti. Uzevši u obzir količinu nasilno haotičnih scena poput napada na autobuse, gorućih leševa domaćih životinja, hrpe smeća i vladanja apsolutne anarhije, Ministarstvo kulture predstavljeno je kao jedini primjerak civilizovanog svijeta, ali i kao simbol besmislenog u svijetu bez budućnosti. Najveća ironija prikazana je u skulpturi Mikelanđelovog Davida, koji umjesto noge ima protezu.
Da budućnost ne mora biti mračna, pokazao nam je Vudi Alen, u čijem se opusu našao i film naučne fantastike. Riječ je o njegovom "Spavaču", a ono po čemu ga mnogi pamte je upravo kuća glavnog junaka koji je se budi 200 godina kasnije nakon što se kriogenički zamrznuo.
Futuristički projekt "The Sculptured House" poznat u svijetu kao Spavačeva kuća, Leteći tanjir, Gljiva i Školjka arhitekta Čarlsa Ditona savršeno je odgovarao Alenovoj komediji, a sam arhitekt je izjavio da je želio izgraditi nešto što budi osjećaj "stapanja s iskonskim".
Kuća je uokvirena elipsom, na čijim proširenjima se nalazi velika terasa, a koja na vrhu čini krov.
Frenk Lojd Rajt pionir je modernizma u arhitekturi. Posthumno nastaje jedan od njegovih najvećih projekata za komunalni centar "Marin Civic" u Kaliforniji, a radnja dva poznata filma je smještena u njega.
U "Gataki" postaje sjedište nehumane korporacije čijim se hodnicima ganjaju Itan Houk i Uma Turman, te predstavlja retro dizajn skorašnje budućnosti. Džordž Lukas zasigurno nije imao pojma kolikog će traga u filmskog industriji ostaviti njegov prvi film "THX-1138", ali zasigurno je znao da je upravo "Marin Civic" pravo mjesto za njegovu viziju budućnosti.
Jedna od najprepoznatljivijih građevina koja se pojavila u brojnim filmskim ostvarenjima je i Rajtova "Ennis House". Kao inspiraciju za kuću izgrađenu 1924. za bračni par Čarlsa i Mabel Enis, Rajtu su poslužili drevni hramovi starih Maja.
Kuća je korištena prilikom snimanja filma "Blade Runner", čime je postigla najveću popularnost, ali "glumila je" i u drugim filmovima kao što su "Rush Hour", te "Trinaesti sprat".
Vampiri porodice Kalan su za svoju rezidenciju odabrali luksuznu modernu vilu "Hoke House", koju smo imali prilike vidjeti u prvom dijelu sage "Sumrak". Riječ je o projektu studija "Skylab Architecture". Moderno zdanje u ostala dva nastavka filma zamijenjeno je nešto jednostavnijom, ali jednako luksuzom kućom arhitekta Artura Eriksona u Vankuveru.
Da ne bude sve usmjereno prema savremenoj arhitekturi ili napuštenim industrijskim zgradama, prisjetili smo se filmova koji su iskoristili nešto starija zdanja u kontekstu svojih priča.
Bilo bi suludo ne spomenuti dobrog starog Indijanu Džonsa, koji u potrazi za Svetim gralom muči muke s nacistima. Lokacija na kojem su snimane najzanimljivije scene velikog finala zapravo je fascinantni grad u stijenama južnog Jordana, fascinantna Petra sa svojom prepoznatljivom riznicom. Petra je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Okeaniji kao jedno od najvrednijih kulturnih dobara baštine čovječanstva.
Nakon uspjeha s "Američkim grafitima", Džordž Lukas se bacio u snimanje "Ratova zvijezda". Borbe svijetlećim mačevima u bespućima galaksija snimane se više-manje u studiju, a ono što je zanimljivo da je dom glavnog junaka priče Luka Skajvokera smješten u ovozemaljski Tunis. Većina scena snimana je u gradiću Matmati u kojem još dan-danas stanovnici žive u tradicionalnim nastambama ispod zemlje. U Tunisu su lokacije s filmskog snimanja postale turistički fenomen, a od kuće glavnog junaka nastao je hotel.