Ponekad je film sedma umjetnost, a ponekad samo zabava i razbibriga. Holivudska industrija zabave više je okrenuta ovoj drugoj tvrdnji, pa tako godišnje dobijamo veliki broj filmskih ostvarenja koji nas žele maknuti od realnosti i pružiti malo zabave.
Ono bez čega ne može proći nijedan akcijski film je, naravno, heroj. Ovo su neki od akcijskih junaka koji su bili uzor mnogim mladićima u procesu odrastanja, a nekima i malo kasnije.
Početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka Klint Istvud u punoj životnoj snazi utjelovio je lik inspektora Harija Kalahana, poznatijeg kao Prljavi Hari. Svima je više-manje poznato da Hari i nije baš običan policajac. U stalnom je sukobu s nadređenima, a pravda mu je važnija od policijskih pravila. Sa svojom omiljenom igračkom magnumom 0.44 obezbjeđuje zakon i red na ulicama San Franciska.
Harijev lik je navodno temeljen prema stvarnom inspektoru po imenu Dejv Toši, koji je bio jedan od glavnih istražilaca u slučaju "Zodiac". Iako nije bio prvi izbor za ulogu, prema vlastitim riječima, Istvud ju je prihvatio jer lik kojeg tumači iskazuje opsesivnu brigu za prava žrtava ekstremnog nasilja, koja su, po njegovom mišljenju, bila zasjenjena političkom atmosferom tog vremena.
Klint Istvud je zanat mačo muškarca isklesao nizom filmova u kojima se pojavljuje kao savremeni kauboj
Uloge u kojima je Klint isklesao zanat mačo muškarca zasigurno su špageti vesterni poznatog Sergija Leonea, ali s nizom filmova u kojima se pojavljuje kao savremeni kauboj ostavio je trag na većinu muškog svijeta, a ono po čemu ga filmska publika pamti iz te faze zasigurno je rečenica: "Go ahead, make my day."
Malo ko je vjerovao da će film "Terminator", u kojem nabildana evropska pridošlica Arnold Švarcneger vodi glavnu riječ, ući u Američki državni filmski registar zbog "istorijskog i kulturnog značaja".
Džejms Kameron je napravio odličan film i započeo jednu novu eru u holivudskoj industriji zabave, eru specijalnih efekata.
Švarcnegeru je prvobitno ponuđena uloga policajca u tom filmu, ali ju je on odbio smatrajući da bi bio mnogo bolji kao robot ubica iz budućnosti.
I naravno, nije se prevario jer je do tada bio drugorazredna holivudska zvijezda, glumac kojeg su poistovjećivali s ulogama pustolova i divljaka s mačem u ruci.
Nakon "Terminatora" postao je ikona dehumanizirajuće budućnosti, a takođe i glumački uzor osamdesetih godina.
Rame uz rame uz "Terminatora" osamdesete godine obilježio je i Rambo u izvedbi Silvestera Stalonea. Do statusa jednog od najvećih muškarčina filmske industrije Stalone nije došao slučajno. Njegovoj slavi najviše je doprinio film "Rocky", u kojem glumi boksera koji se uzdigao iz siromašnog kraja i postao slavan zahvaljujući svojoj sposobnosti da podnese nevjerovatnu količinu udaraca. Gledajući kroz oči jačeg spola film je oda muškom egu, a lik Rokija postao je uzor mnogim mladićima širom svijeta.
Zatim je na scenu početkom osamdesetih došao i Rambo. Ovaj put on je zaboravljeni heroj Vijetnamskog rata kojeg njegov vlastiti narod omalovažava.
Prvi u nizu filmova dobio je miješane kritike, a najviše pohvala dobio je zbog realističnosti prikaza i uzbudljive akcije. Manje poznata informacija je da je prvi dio ekranizacija knjige Dejvida Morela iz 1972. godine, samo što on u filmu nije prikazan kao heroj već kao poludjeli traumatizovani veteran koji instinktivno ubija sve negativce u filmu.
Malo ko je vjerovao da će film "Terminator" ući u Američki državni filmski registar zbog "istorijskog i kulturnog značaja"
Vrhunsko djelo akcijskog filma "Umri muški" režirao je Džon Mektiernan, koji je zaslužan i za "Predatora". Glavni frajer ostvarenja "Umri muški" je Brus Vilis, koji postaje veći junak od filma, moglo bi se reći junak svog doba.
Film je snimljen prema romanu "Nothing Last Forever" Roderika Torpa, nastavku knjige "Detektiv", u čijoj se ekranizaciji 1968. godine pojavio Frank Sinatra.
Vilis je vrlo samouvjereno odglumio harizmatičnog policajaca Džona Meklejna, koji se na svoj specifičan način u nekoliko nastavaka borio protiv raznovrsnih terorista.
Zanimljivo je što su velike face akcijskog filma poput Švarcnegera i Istvuda odbile ulogu u filmu, a rediteljev izbor je pao na glavnog glumca serije "Slučajni partneri", od kojeg je napravio novu vrstu akcijske zvijezde. On je pogrešiv, običan čovjek iz naroda, nosi obične krpice i ima izrazit smisao za humor. Zadnje na pameti mu je da bude heroj, ali to jednostavno mora.
Ovaj popis sigurno ne može proći bez Čaka Norisa i barem jednog njegovog kung-fu manevra. Teško je izdvojiti samo jedan film u kojem glavnu riječ ima poznati teksaški rendžer, ali vjerovatno da je najveći trag u njegovoj karijeri ostavio "Delta Force".
Koliko kod bio predmetom šala na Internetu i na mnogim dijelovima zemaljske kugle, mora mu se odati priznanje za upornost kojom je došao do statusa najpoznatije američke zvijezde akcijskog filma. Kung-fu majstor i vojnik Američkog ratnog vazduhoplovstva nakon vojne karijere upisuje kurs glume i polako se probija u svijet slavnih.
"Delta Force" se smatra začetnikom akcijskog podžanra o otmicama aviona, koji uspješno nastavljaju naslovi poput "Putnik 57", "Umri muški 2" i "Air Force One".
"Brzi i žestoki"
Krug akcijskih heroja s mačo manirama zatvara Vin Dize,l kojeg mnogi smatraju jedinim i pravim nasljednikom Švarcnegera i Stalonea. Kada je prošlo vrijeme nabildanih Amera koji s cijelim dijapazonom oružja na sebi spasavaju svijet od suludih terorista sa svih strana svijeta, došao je red na malo intimniju američku stvarnost.
Dominik Toreto, kojeg je utjelovila mišićava pojava Vina Dizela, glavni je junak filma "Brzi i žestoki". Vođa je bande koja se utrkuje automobilima, a upada u nevolje kada ih optuže za krađu skupocjene elektronske opreme. Cijeli vozni park sportskih automobila i nepravda i adrenalinska zabava može početi.
Film, kao i cijeli serijal, je i nastao tako što su reditelja Roba Koena i njegovu ekipu inspirisale divlje trke koje se svake noći odigravaju na ulicama američkih gradova, a bivši izbacivač iz noćnog kluba Vin Dizel postaje posljednji akcijski junak današnjeg doba u blokbasteru za radničku omladinu.