Ivan Ramadan, mladi sarajevski autor animiranih filmova, još jednom je dokazao da mu je mjesto u samom vrhu bh. animiranog filma, jer je sa svojim novim filmom "Kiyamet" osvojio nagradu za najbolji film.
Naime, nakon što je prije tri godine napravio prvi bh. animirani 3D film "Tolerantia", za koji je višestruko nagrađivan, a nakon toga i "Čudotvorno mlijeko", njegov film simboličnog naziva "Kiyamet" nedavno je na festivalu "Srebrena traka" u Srebrenici dobio nagradu za najbolji animirani film.
Animirani film "Kiyamet" je primljen i u oficijalnu selekciju sedam festivala u BiH i svijetu, a svoju premijeru je doživio na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu.
Kako kaže Ramadan, "Kiyamet" je, kao i "Tolerantia", animirani film u 3D formatu, s tim da je dio novog animiranog filma sniman i filmskom kamerom.
Za "Kiyamet" Ramadan kaže da i nije film koji se zasniva na nekoj priči, te da je više baziran na metafori.
"To je film koji govori o našim internim svjetovima koje imamo u glavama, kao i o stvarnom svijetu", poručuje Ramadan.
Ovaj student arhitekture otkriva da već razmišlja o novom filmu, za koji kaže da će biti potpuno drugačiji od prethodnih.
NN: Nakon višestruko nagrađivanih kratkih filmova "Tolerantia" i "Čudotvorno mlijeko", i Vaš posljednji film "Kiyamet" nedavno se okrunio nagradom za najbolji animirani film. Jeste li očekivali ovoliki uspjeh?
RAMADAN: Moram priznati da, kada sam prije tri godine napravio svoj prvi animirani film "Tolerantia", nisam čak bio upoznat ni sa samim konceptom festivalskog života filma, niti svjestan šta je sve moguće postići. Jednostavno sam napravio film, ne razmišljajući o njegovoj budućnosti, već samo zato što mi je bilo veliko zadovoljstvo raditi na njemu. Sve ostalo poslije toga došlo je kao neka neočekivana nagrada. Naravno, svakim idućim filmom rastu očekivanja publike, a samim tim i moja očekivanja, a "Kiyamet" je dosad zaista dobro krenuo. Već je primljen u selekciju sedam festivala i dobio spomenutu nagradu.
Tema "Tolerantie" ironična kritika o okruženju u kojem živimo
NN: Učestvovali ste na brojnim festivalima i osvojili dosta nagrada. Koje biste mogli izdvojiti kao najdraže?
RAMADAN: Moj najdraži festival je nesumnjivo SFF, jer sam i mnogo prije "Tolerantie" odrastao uz ovaj festival i zavolio ga. Mogao bih izdvojiti festival "Huesca" u Španiji, koji je bio prvi festival kojem sam prisustvovao i na njemu osvojio svoju prvu nagradu 2008. godine. Taj festival je zaista ostavio snažan utisak na mene. Po selekciji filmova jedan od najdražih festivala mi je "Animateka" u Sloveniji. Što se tiče nagrada, među najdraže bih mogao izdvojiti nagradu "Srce Sarajeva" 2008. godine za film "Tolerantiu", ali i sve druge su mi veoma drage.
NN: S obzirom na to da studirate arhitekturu, kako je uopšte došlo do toga da se počnete baviti animiranim filmom?
RAMADAN: Moj prvi kontakt s pravljenjem animacije dogodio se kada je organizovan "Workshop" animacije za djecu 1995. u Sarajevu. Tada sam imao desetak godina i prvi put sam imao priliku vidjeti kako se stvara jedan animirani film i sam učestvovati u njegovoj produkciji. Nakon toga, po završetku rata, dobio sam računar i odmah se počeo igrati s programima za 3D animaciju, pa je to jednostavno postalo dio mog života i nešto u čemu sam neizmjerno uživao još kao dijete. Trebalo je da prođe još desetak godina da se osjećam spremnim napraviti kompletan film i ispričati jednu priču. Tako je 2008. nastala "Tolerantia", moj prvi film.
NN: Šta se krije iza naziva Vašeg posljednjeg filma "Kiyamet"?
RAMADAN: "Kiyamet" je zaista poseban film, koji je, uz manje prekide, nastajao dvije godine. To je u stvari jedna lična priča, smještena u moj vlastiti svijet. Moram istaknuti da sam tokom ove duge produkcije pronalazio izuzetno mnogo zadovoljstva u svakom sljedećem koraku i da nisam bio ničim ograničen. Bez kompromisa sam mogao raditi šta sam želio koliko god dugo sam želio. Takođe, "Kiyamet" sve do njegovog finaliziranja i premijere nije vidio niko osim mene.
NN: Film "Kiyamet" je primljen i u oficijalnu selekciju sedam festivala u BiH i svijetu?
RAMADAN: Nakon premijere na SFF-u, odmah sam dobio pozive na nekoliko festivala. "Kiyamet" će u toku ovog mjeseca biti prikazan u Beogradu, Bukureštu, Utrehtu, a i u Banjaluci. Očekujem odgovore sa još dvadesetak festivala i drago mi je što dosad film nije odbijen ni sa jednog.
NN: "Kiyamet" je, kao i "Tolerantia", animirani film u 3D formatu. Misliš li da će 3D animacija u budućnosti potisnuti klasičnu, ručnu animaciju?
RAMADAN: Animacija 3D je samo jedan drugi vid animacije i jedino gdje možemo reći da je 2D animacija malo potisnuta je u holivudskim animiranim filmovima. Po filmovima koji se prikazuju na festivalima, jasno je da je 2D animacija i dalje vrlo zastupljena. Moj drugi film "Čudotvorno mlijeko" je urađen tehnikom 2D animacije. Principi su isti, samo postoje male razlike u izvedbi.
NN: Da li crtate i rukom?
RAMADAN: Naravno, na tome se i temelji sve što sam ikada uradio. Da bi se napravio animirani film, bilo da je 2D ili 3D, potrebno je prvo sve scene i likove zamisliti i nacrtati, odnosno dizajnirati olovkom, pa tek onda se upustiti u njihovo animiranje. Čak mogu reći da je umijeće crtanja rukom jako bitno i u procesu stvaranja 3D modela, koji je danas vrlo sličan modeliranju pravom glinom i potom crtanju kistom po površini modela, odnosno pravljenje tekstura. Uvijek startam od papira i dizajna napravljenog na njemu, pa onda to prenosim u 3D animaciju. U principu, ljudi uglavnom misle da kompjuter to sve sam uradi, a zapravo je jako daleko od toga. Zapravo to donekle i može, ali se radi o jako lošim animacijama. Ukoliko želite da nešto kako treba uradite, onda su principi isti kao i za 2D animaciju. Sve je zapravo i bazirano na njoj.
NN: Koliko traje proces animacije jednog kratkometražnog animiranog filma?
RAMADAN: Zavisi od jako puno faktora. Konkretno, "Tolerantia" je nastala za tri mjeseca, "Čudotvorno mlijeko" za 50 dana, a "Kiyamet" za dvije godine. Pošto sam dosad radio potpuno sam na kompletnoj animaciji, tako sam i sam sebi određivao kompleksnost pojedinih filmova i davao sebi vremena koliko god mi je trebalo. No, ovo obično nije slučaj s većinom animiranih filmova, jer na njima radi veći tim ljudi, pa postoji određena organizaciona struktura i rokovi koje postavlja producent.
Film predstavlja jednu ličnu priču, smještenu u autorov vlastiti svijet
NN: U čemu pronalazite inspiraciju i teme za svoje filmove?
RAMADAN: Inspiraciju pronalazim u svim stvarima i događajima koji me okružuju i koji mi se čine interesantnim. Tema "Tolerantie" je očito proizašla iz okruženja u kojem živimo, a koje je puno netolerancije. "Čudotvorno mlijeko" je u stvari adaptacija priče za djecu mog oca Hajrudina Ramadana, dok sam u "Kiyametu" spojio veliki broj stvari, tako da gledaoci u njemu prepoznaju mnogo različitih tema i svako se može pronaći u njemu, na neki pomalo drugačiji način. Nakon svake projekcije dobijem čitave dugačke priče i interpretacije od ljudi, što je i bio moj cilj i ispunjava me velikom radošću.
NN: Imate li u planu rad na nekom novom animiranom filmu?
RAMADAN: Da, već sam počeo prikupljati podatke i polako razrađivati priču, no zasad ne bih želio ništa otkrivati. Mogu jedino reći da će se potpuno razlikovati od mojih prijašnjih filmova, jer mi je to cilj sa svakim novim ostvarenjem.
NN: Kakva je, po Vašem mišljenju, budućnost animiranog filma u BiH?
RAMADAN: Nažalost, još ne vidim neki napredak, mada se uvijek nadam da će se mladi ljudi odvažiti na taj korak pravljenja samostalnog filma. To nije nimalo jednostavno, ali ja uvijek pokušavam da ohrabrim animaciju u BiH isticanjem činjenice da sam svoj prvi film napravio bez ikakvog budžeta, tima ili produkcijske kuće, samo uz puno, puno ljubavi i svog slobodnog vremena.
Biografija
Ivan Ramadan rođen je 1985. godine. Živi u Sarajevu, gdje studira na Arhitektonskom fakultetu. Animacijom 3D se počeo baviti još u djetinjstvu, a 2008. godine pravi svoj prvi animirani film "Tolerantia", koji postiže veliki uspjeh u Bosni i Hercegovini i širom svijeta, te postaje prvi samostalni 3D animirani film produciran u BiH. Film je dobio sedam nagrada, među kojima je nagrada "Srce Sarajeva" za najbolji kratki film na Sarajevo film festivalu 2008, te nominaciju za najbolji kratki film Evropske filmske akademije (EFA) 2008. godine. Film je prikazan u oficijelnim selekcijama 35 festivala u svijetu, uključujući Japan, SAD i Južnu Afriku, te na brojnim drugim događajima.
Na 1. međunarodnom festivalu animiranog filma, koji je prije tri godine održan u Banjaluci, "Tolerantia" je dobila specijalnu nagradu žirija za kreativnost i umjetnički izraz filma, dok je za izvanredno postignuće na 10. internacionalnom film festivalu u Americi dobio posebnu nagradu žirija za kreativnost i umjetnički izraz filma.
"Čudotvorno mlijeko" je Ramadanov prvi 2D animirani kratki film i ujedno pilot epizoda animirane serije za djecu "Bubnjari iz Dijamantne šume", koja je trenutno u pretprodukciji. Ovaj film nagrađen je nagradom za najbolji ekološki film na festivalu "Balkanima", te prikazan na 14 festivala u regionu i svjetskoj konferenciji TV produkcije INPUT u Južnoj Koreji 2011. godine.
"Kiyamet" je posljednji film ovog mladog autora urađen u 3D animaciji, koji je takođe dobio nagradu za najbolji animirani film.