U Bosni i Hercegovini još ne postoji adekvatan studio, rasvjeta, filmska kamera i ostala oprema koja bi domaćim autorima omogućila jednostavnije, jeftinije i kalitetnije snimanje filmova.
Prije četiri godine, kada je rediteljica Jasmila Žbanić za film "Grbavica" dobila "Zlatnog medvjeda" na Filmskom festivalu u Berlinu, ministar kulture i sporta FBiH Gavrilo Grahovac javno je obećao da će Vlada FBiH izdvojiti oko milion eura kako bi kupila filmsku kameru. Ovo obećanje još nije ispunjeno pa će bh. filmski radnici i dalje morati iz Zapadne Evrope iznajmljivati potrebnu opremu i sedmično za to izdvajati više od 3.000 eura.
To je mnogo novca ako se u obzir uzme da filmadžije apliciranjem od Fondacije za kinematografiju FBiH maksimalno mogu dobiti 350.000 KM.
Vlada FBiH je u novembru 2008. godine osnovala Javnu ustanovu Filmski centar Sarajevo, uz obrazloženje da ovim centrom želi olakšati filmskim radnicima BiH. Generalni direktor Filmskog centra Sarajevo je bh. reditelj Adis Bakrač, koji je na ovu dužnost imenovan u novembru prošle godine.
Bakrač kaže da bi Filmski centar Sarajevo trebao da bude okosnica za stvaranje dobrih uslova za bh. kinematografiju. Ističe da je prioritet ovog centra zaštita filmskog fonda, a potom stvaranje produkcione baze za razvoj bh. kinematografije.
"Filmski fond koji se nalazio u sastavu 'Sutjeska filma', ranije 'Bosna filma' i 'Studio filma' čuva filmsku građu od 1947. do 1991. godine i broji 80 dugometražnih igranih filmova i preko 500 dokumentarnih i kratkih filmova. To je, u stvari, 95 posto filmskog fonda BiH do rata", potcrtava Bakrač.
Ističe da je dolaskom na mjesto direktora Filmskog centra najprije pokrenuo proces popisa filmskog materijala, čišćenje filmske trake, te postupak telekiniranja.
"Kako se radi o velikom broju filmova, zapuštenim i zaboravljenim u ruiniranoj zgradi na Jagomiru, pokrenuti proces je jako složen i zahtijeva stručan i dugotrajan rad", kaže Bakrač.
Također, napominje da se radi o izuzetno vrijednim filmovima koji predstavljaju značajan dio naše historije i kulture.
"Rezultat dosadašnjeg rada je i TV distribucija preko 100 dokumentarnih filmova i 50 dugometražnih igranih filmova u BiH. Neki od ovih filmova doživljavaju i svoju TV premijeru", objasnio je Bakrač.
Inače, "Sutjeska film" je prije rata bila najveća produkcijska kuća u BiH i tu su nastali filmovi "Valter brani Sarajevo", "Partizanska eskadrila", "Diverzanti", "Sjećaš li se Doli Bel", "Kozara", ''Neretva", "Sutjeska"...
Filmski centar Sarajevo u budućnosti bi trebao da uredi kompletan filmski fond bh. kinematografije.
"To nam je prioritet jer su ti filmovi propadali 15 ili 20 godina. Dobar dio negativa je van BiH. Nemamo adekvatan prostor u BiH za arhiviranje filmske građe i to je ono čime ćemo se u narednom periodu baviti. Moramo nastojati da napravimo prostor u skladu sa standardima evropskog filmskog arhiva koji će biti trajno rješenje za čuvanje bh. filmova. To imamo u vidu u našem idejnom urbanističkom projektu izgradnje Filmskog centra na Jagomiru. Pored arhiva, u sklopu Centra je predviđena izgradnja i dva filmska studija opremljena profesionalnom filmskom tehnikom koja bi trebalo da čini produkcionu bazu za dalji razvoj kinematografije u Bosni i Hercegovini", kaže Bakrač.
Međutim, dok se sve to ne desi, filmski radnici i dalje nemaju uvjeta za normalan rad. Domaćim producentima se, kako nam je većina njih rekla, stalno dešava, da iako su oni aplicirali da dobiju sredstva, te iako je projekat njihov, strani producenti zbog boljih tehničkih uvjeta i zbog toga što imaju sredstva za rad, za sebe prigrabe "veći dio kolača", odnosno više novaca nego producenti i reditelji čiji je to film.
Adis Bakrač objašnjava da će dosta vremena proći dok Filmski centar Sarajevo ne dobije pravu filmsku kameru, jer im nabavka same kamere, bez dodataka i prostora u kojem bi ona adekvatno bila zbrinuta, ništa ne znači.
Ademir Kenović, reditelj i producent, kaže da je filmska kamera prioritet jer produkcije troše mnogo novaca za iznajmljivanje.
"Smatram da će osnivanje Filmskog centra Sarajevo u budućnosti riješiti ove naše probleme, a do tada, producenti su primorani da ulaze u koprodukcije, da se snalaze na razne načine, a veoma je komplikovano iznajmljivanje opreme i njeno dopremanje u BiH", kaže Kenović.
Edo Šarkić, producent i vlasnik "Scaut filma" iz Sarajeva, smatra sramotnim to što bh. filmadžije nemaju nikakve uvjete za rad.
"Mi smo nedavno morali tražiti da se priključujemo na mrežu 'Elektroprivrede' kad snimamo i potrebna nam je rasvjeta, jer nismo imali agregat. Eto, prije nekoliko mjeseci taj agregat nam je dopremljen iz Berlina. Nemamo studio, nemamo adekvatnu rasvjetu, kameru....to su nehumani uslovi za rad, a time dosta gubimo, jer nikome se ne isplati doći snimati u BiH", kaže Šarkić.