BEOGRAD - Na 18. Festivalu evropskog filma, koji će biti održan od 16. do 22. jula na Paliću i u Subotici, učestvovaće 95 filmova iz oko 30 zemalja, najavio je danas na konferenciji za novinare u Beogradu direktor festivala Radoslav Zelenović.
Ovogodišnji dobitnici nagrade "Aleksandara Lifka" za doprinos evropskoj kinematografiji su srpski autor Srđan Karanović i hrvatski reditelj i scenarista Lordan Zafranović. Omaž program sa retrospektivom njihovih filmova počinje već 6. jula.
Festival će u saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom objaviti monografiju o pioniru kinematografije Lifki, povodom stogodišnjice prvog stalnog bioskopa na ovim prostorima - "Lifka" u Subotici.
Zelenović je istakao da je riječ o ozbiljnom istraživačkom naporu i da je tekstove za knjigu dalo čak 15 direktora filmskih arhiva iz regiona, otkrivajući neke do sada nama nepoznate podatke, jer je Lifka djelovao širom nekadašnje Austrougarske i Balkana.
Festival ima ukupno 10 programskih cjelina. Za glavni takmičarski program selektor je, kao i ranijih godina, filmski poslenik iz Njemačke Nikolaj Nikitin, dok je Petar Mitrić odabrao filmove za takmičarski program "Paralele i sudari" i za ciklus "Mladi autori Evrope".
U fokusu je ovoga puta "Novi poljski film", a tu su i stalni program "Novi mađarski film", ciklus angažovanih dokumentaraca na ekološke teme "Eko doks" i drugi.
Za glavni program sa 14 naslova odabrani su srpski hit "Montevideo, Bog te video" Dragana Bjelogrlića i novo ostvarenje Miše Radivojevića "Kako su me ukrali Nemci", kao i dva filma nagrađena u Kanu u programu "15 dana autora" - njemački "Zaustavljen na traci" Andreasa Drezena i ruski "Elena" Andreja Zvjaginceva.
Nikitin je rekao da će "ova selekcija pokazati kako raznovrsna i zabavna može da bude evropska kinematografija, mada ona ima i svoju mračnu stranu".
"Zlatni toranj" i druge nagrade dodijeliće žiri čiji su članovi Goran Marković (Srbija), Kristof van Rompej (Belgija), Gunar Almer (Švedska) i Monika Barladeanu (Rumunija).
"Paralele i sudari", sa 10 naslova, posvećeni su temama tranzicije. Mitrić je rekao da će poslastica za publiku biti ruska ostvarenja - "Meta" Aleksandra Zeldoviča i "Generacija P." Viktora Ginzburga, rađena po romanima kontroverznih autora Vladimira Sorokina odnosno Viktora Peljevina.
Selektor je skrenuo pažnju i na mađarski film "Nježni sin" Kornela Mundruca, kao i na slovenački "Tiha sonata" Janeza Burgera.
Programski direktor Miroslav Mogorović najavio je ciklus debatnih programa, jer je cilj da "Palićki festival postane platforma za dijalog o širim aspektima filmske umetnosti i industrije".
Jedna od debata naslovljena je "Kako je počeo rat na mom balkanskom poluotoku", što je parafraza filma Vinka Brešana iz 1995. godine, koji će biti prikazan kao ilustracija teme, zajedno sa još devet filmova iz regiona ("Vukovar jedna priča", "Lepa sela lepo gore", "Karaula"...).
Izvršni direktor Blažo Perović izjavio je da sve to treba realizovati sa budžetom od 300.000 evra, što je malo više nego lane, ali višestruko manje u odnosu na sredstva kojima se organizuju festivali u Puli, Sarajevu ili Solunu.
Perović je ukazao i na problem infrastrukture na Paliću, koji ima divnu ljetnu pozornicu, ali nema pokrivenu salu, dok Subotica nema nijedan pravi veliki bioskop.