MOKRA GORA - Reditelj Emir Kusturica održao je danas izuzetno posjećenu i odlično osmišljenu radionicu u okviru Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala "Kustendorf", poručivši okupljenim studentima da "dobar film dolazi iz dobre ideje".
Kusturica je podijelio svoje iskustvo sa mladim autorima nakon pojekcije svog studentskog filma "Gernika" (1978), nastalog prema noveli Antonija Isakovića.
"Gledajući ovaj film poslije više decenija uvjerio sam se još jednom da dobar film proizilazi iz dobre ideje", rekao je osnivač Kustendorfa, naglasivši da je najčešća greška mladih autora što misle da je pisanje i snimanje filma isto.
On je istakao da su prostor i vrijeme najvažniji elementi filma, ali se gube u savremenim ostvarenjima zbog diktata brzine.
"Vi određujete prostor. Kombinaciju sitnih detalja određuje vaše srce, a brzina uništava glavni element filma - vaš izraz, vaš lični input", objasnio je Kusturica.
"Ako je film dobar, on korespondira sa metaforičkom dimenzijom ljudskog bića i moramo biti oprezni kako pristupamo priči", rekao je Kusturica, naglasivši da snimanje filma nije kreiranje TV reportaže, već ga čine "skrivena pravila arhitekture".
"To je uvijek dostizanje ličnog filmskog jezika", dodao je.
Kusturica je objasnio da pokušava studentima da prenese sve ideje koje su njemu date i da ih nauči upravo toj nevidljivoj arhitekturi filma, kako se ne bi izgubili na putu od scenarija do sobe za montažu - takozvane sobe za plakanje - i posavjetovao ih je da rade na svom filmskom jeziku.
Mladi, prema njegovim riječima, miješaju realnost i realizam.
"Najbolju definiciju realizma dao je Dostojevski - Realizam je najfantastičnija interpretacija realnosti. Realnost je sve što se dešava oko vas bez vaše interpretacije. Čim vi nešto odlučite, izabere kadar, vi se udaljavate od realnosti", rekao je Kusturica, ocijenivši da nerazlikovanje ta dva pojma jeste i razlog zbog čega su današnji filmovi mahom mračni.
On je primjetio i da je reditelj u trenutku kada izgovori "akcija", najusamljenije biće, usamljenije još više ako ne prepozna "pravila igre".
"U tom trenutku ne možete ni da odete na picu, ni da pozovete majku da se žalite zbog glumice", ispričao je proslavljeni režiser.
Kusturica je priznao da filmove snima kao što živi, kada je opsjednut nečim.
"Ako ne stvorite svoj stomak i svoja pluća, ne osjetite film i sve emocije koje on nosi, neće ih biti ni na ekranu", objasnio je on.
"Život je dug, morate da snimite mnogo filmova, i do samog kraja se suočavate sa mogućnošću da pogriješite. Moje znanje je slabo u odnosu na moju strast i dječiju radost kada dođem do načina na koji ću snimiti film", rekao je Kusturica.
On je primijetio da su reditelji najčešće kao nervozne domaćice, koje moraju da brinu o svakom ćošku da bude čist i imaju pregled situacije u cijeloj kući.
"Ako dozvolite da vam jedan detalj izmakne kontroli, u problemu ste. Svaki detalj je bitan i zbog toga se češto osjećam kao nervozna domaćica", rekao je Kusturica, nasmijavši okupljene studente koji su imali mnogo pitanja za Profesora, kako ga svi zovu u Drvengradu.
Za svoje filmove je rekao da su najbolji kada traju tri sata i kada nisu završeni: "Ipak moram da ih završim jer tako nalažu pravila."
Kusturica je rekao i da je suština da publika mora da bude oduševljena i otrgnuta od realnosti dok gleda film.
Domaćin "Kustendorfa" uvjeren je da će festivali pomoći odbranu dostojanstva filma i dovesti do trenutka kada će se film posmatrati kao spoj umjetnosti i zabave.