Opereta "Šišmiš" čuvenog austrijskog skladatelja Johana Štrausa već duže od godinu oduševljava publiku u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Operetu `Šišmiš` režirao je poznati hrvatski reditelj opera i opereta Vlado Štefančić.
Štefančić kaže da, iako iza sebe ima cijelo jato šišmiša, uvijek voli iznova raditi ovu operetu.
`Radio sam sve svjetske operete, ali 'Šišmiš' je kraljica svih opereta. Radio sam šišmiša šest puta u raznim gradovima. Prvi je poletio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, zatim u Mariboru, Novom Sadu i sada u Sarajevu. Rad na opereti je prošao u pozitivnoj atmosferi, a saradnja sa sarajevskim pjevačima i orkestrom je bila sjajna`, ističe Štefančić.
U opereti `Šišmiš` dokoni i uvrijeđeni doktor Falke napraviće malu socijalnu i ljubavnu intrigu na balu princa Orlovskog, u kojoj sudjeluju ugledni građanin Eisenstein, njegova supruga Rosalinda i sobarica Adela. U nizu raspjevanih i duhovitih prizora svaki će sudionik događaja sretno naći svoj mir, a za nastale male neprilike kriv je šampanjac.
Štefančić tvrdi da se sarajevski `Šišmiš` ipak razlikuje od svih prethodnih koje je radio.
`Sarajevski šišmiš je najbliži Štrausovom viđenju operete, jer je orkestar na sceni i to je način na koji je i Štraus dirigovao svoje djelo. Na taj način približili smo pjevače/glumce publici i tako smo poništili rupu koja je dijelila publiku i glumce. Problem je bio kako dirigovati ansamblom. Onda smo se sjetili da na svečanu ložu postavimo plazmu preko koje su i pjevači mogli vidjeti dirigenta. Preko te plazme dirigent je dirigovao pjevačima i to je ispalo odlično`, objašnjava Vlado Štefančić.
Kaže da je druga osobitost sarajevskog `Šišmiša` premještanje operete u vrijeme poznatog austrijskog slikara Hundertvasera. Štefančić ističe da je Hundertvaser čarolijom svojih impresivnih boja dao ovom `Šišmišu` nove vizure i svojom snažnom imaginacijom koja prevazilazi slikarstvo dao je opereti novi život.
`Njegovim bojama oslikana je panorama Beča u pozadini orkestra. To je u stvari vrijeme Austrougarske. Nastojao sam oslikati vrijeme za koje se mislilo da je bilo sretno. Svi misle da se tad samo pio šampanjac i igrao valcer. U stvari bilo je to jedno turbulentno vrijeme na prelasku stoljeća. Situacija u opereti jeste beznandna, ali ne i ozbiljna`, ističe Štefančić, dodajući da je kompletnog šišmiša preradio i da opereta obiluje austrougarskim govornim frazama.
`Prenio sam ga na jedan jezik koji jeste naš, ali sa primjesom austrougarskih fraza i načina govora. Tu sam naišao na otpor ansambla. Oni su mislili da je to nešto zagrebačko, a ja sam ih u stvari vodio u Austrougarsku. Kada su shvatili da želim da dočaram to vrijeme, onda su rado prihvatili tekst`, napominje Vlado Štefančić, ističući da i kostimi u opereti odgovaraju tom vremenu.
`Austrougarska odijela i haljine u predstavi su označeni Hundertvaser bojama. Poneka zlatna boja i detalji na kostimima učinili su ih još življima`, kaže Štefančić.
Zbog autentičnosti operete Štefančić je i ulogu princa Orlovskog preveo na ruski jezik.
`Drugi čin, gdje je bitna uloga princa Orlovskog, dešava se u Rusiji i zato on govori na Ruskom. Tu se ogleda široka slavenska duša koja je zatitrala u toj austrougarskoj priči`, tvrdi Štefančić.
Dodaje da su svi pjevači/glumci izuzetno dobro odigrali operetu i da su svi pridonijeli uspjehu operete.
`Svaki lik zrači svojom osobnošću kojom gađa gledateljstvo u dušu. Solisti i pjevači su bili izvanredni. Zahvaljujući profesionalnosti sarajevskog ansambla i orkestra, ovaj sarajevski 'Šišmiš' i dalje uspješno leti`, kaže Štefančić.
Opereta `Šišmiš` gostuje u Osijeku 28. juna ove godine, nakon čega se vraća.