Ove godine neki od najvećih filmskih hitova bili su adaptacije dobro prihvaćenih romana, priča i stripova. Donosimo vam neke od najzanimljivijih adaptacija 2011. godine, od legendarnog čarobnjaka do djevojaka zaljubljenih u vampire.
Trebalo je deset godina i osam filmova da se serijal o Hariju Poteru konačno ovoga ljeta privede kraju. Iako je pisac J. K. Rouling napisala sedam knjiga o odrastanju popularnog čarobnjaka, Holivud je našao način da zaradi ekstra. Tako je posljednja knjiga serijala "Hari Poter i darovi smrti" razlomljena u dva filma, a ispostavilo se da je drugi dio više nego pristojan film zahvaljujući režiseru Dejvidu Jetsu i uigranoj glumačkoj ekipi, koju predvodi sada već odrasli Danijel Redklif. Svi filmovi iz serijala prilično su vjerno pratili radnju iz knjiga, između ostaloga jer je Roulingova po ugovoru imala moć da odbaci ili odobri predloženi scenario, koji su bili zadatak Stiva Klovsa. Ovaj cijenjeni scenarista koji se već mogao pohvaliti odličnom adaptacijom "Zlatnih momaka" Majkla Čabona proveo je cijelu deceniju radeći na Hariju Poteru, napisavši na kraju osam opsežnih scenarija za filmove koji u pravilu traju duže od dva sata.
Nešto manje težak posao imali su producenti "Sumraka", sage o ljubavnom trouglu između djevojke, vampira i vukodlaka. Bestseler Stefani Mejer se zahvaljujući prevođenju na film pretvorio u ljubavnu sapunicu klinaca, koji možda ne znaju što je dobra književnost, ali zato znaju jesu li dio tima Džejkob ili tima Edvard. "Sumrak: Praskozorje - prvi dio" glasi nezgrapno osmišljen naslov filma prema romanu Mejerove, koji ima toliko obožavalaca da racionalnim prigovorima na književni kvalitet u svemu tome baš i nema mjesta.
Jedan od najvećih ljetnih filmskih hitova ove godine nesumnjivo je i "Tajni život kućnih pomoćnica"
Nema sumnje da je i holivudska adaptacija "Muškaraca koji mrze žene" ponajprije potaknuta željom za zaradom, s obzirom na planetarnu popularnost krimića Štiga Larsona, ali u ovom slučaju su se potrudili okupiti ekipu kojoj mračni i napeti materijal kreativno odgovara. Film se počinje širom svijeta prikazivati krajem decembra, režiju potpisuje Dejvid Finčer, a Larsonovu nezaboravnu junakinju Lizbet Salander igra nepoznata Runi Mara. Riječ je o odličnom trileru koji se s poštovanjem odnosi prema romanu iz kojeg je nastao, ali i se ne ustručava prikazati najstrašnije što je izašlo iz Larsonove mašte, poput scene brutalnog silovanja i još brutalnije osvete.
Jednako uznemirujući je i film "We Need To Talk About Kevin" koji je režirala škotska režiserka Lin Ramsej. U pitanju je filmska adaptacija istoimenog romana Lajonela Šrivera, u kojem se pisac bavio grizodušjem majke čiji je sin počinio masakr u školi, poput onoga iz američkog gradića Kolumbajn. Najviše je pohvala dobila glumica Tilda Svinton za ulogu nesretne majke koja ne može vjerovati u kakvo se čudovište pred njenim očima pretvara rođeni sin.
Za razliku od demonskog Kevina, mladi Hugo, glavni lik novog filma Martina Skorsezea, dječak je koji se suočava s mnogo problema u životu, između ostaloga i s time da mora živjeti na pariskoj željezničkoj stanici, jer nema gdje drugdje. Ali, "Hugo" je ponajviše praznična bajka, u kojoj se sve loše i teško oplemeni do kraja filma, inače nastalog prema dječjem hitu "The Invention of Hugo Cabret" Brajana Selznika. To je ujedno i jedan od rijetkih filmova velikog režisera Skorsezea koji mogu gledati najmlađi, inače poznatog kao autora koji se većinom bavi tamnom stranom života.
Avanturom za djecu takođe se pozabavio i Stiven Spilberg, kojem ove zime izlaze čak dva filma. Jedan je ratna drama "War Horse" prema romanu Majkla Morpurga, a drugi filmska adaptacija omiljenog stripa "Tintin". "Avanture Tintina" već su postale svjetski hit, a najavljuje se da bi nastavak trebalo da režira Piter Džekson, koji je na prvom filmu imao poziciju producenta. Zanimljivo je i da su "Avanture Tintina" prvi film koji je Spilberg snimio u tehnici "motion capture", dakle s glumcima čiji se pokreti i mimika animiraju i dodatno obrađuju u postprodukciji.
Mladi Hugo, glavni lik novog filma Martina Skorsezea, dječak je koji se suočava s mnogo problema u životu
Stariju publiku bi pak mogli zanimati filmovi "The Rum Diary" i "Nemogući susret", oba nastala prema književnim djelima zločeste djece američke pulp književnosti. Prvi se bavi donekle autobiografskim iskustvom Hantera S. Tompsona na Karibima s kraja pedesetih godina prošloga vijeka, a glavnu ulogu ima Džoni Dep, koji je Tompsona utjelovio i u "Strahu i preziru u Las Vegasu". Kao što i sam naslov kaže, "The Rum Diary" se mnogo više bavi opijanjem nego drogiranjem, no tu je i jedna nesretna ljubavna priča, kao i politička previranja koja su bila karakteristična za to vrijeme i mjesto.
"Nemogući susret" nastao je prema motivima pripovijetke Filipa K. Dika, koja se bavi ljubavlju između mladog senatora i balerine. Kao što je to često slučaj s Dikovim paranoidnim svijetom, oboje postaju svjesni da jedna mala vojska sivih birokrata egzistencije radi protiv njihove sreće. U filmu glavne likove glume Met Dejmon i Emili Blant, a scenario i režiju potpisao je Džordž Nolfi.
Jedan od najvećih ljetnih filmskih hitova ove godine nesumnjivo je i "Tajni život kućnih pomoćnica", nastao prema romanu Ketrin Stoket. Premda knjiga nije dobila pretjerano dobre kritike, postala je bestseler zahvaljujući naoko kontroverznoj temi. Radi se o priči koja se šezdesetih godina prošlog vijeka bavi borbom Afroamerikanki za ravnopravnost, čemu se polako pridružuju i njihove bijele poslodavke. Samo najciničnija srca nije dodirnula tolika rasna i klasna solidarnost romana Stoketove, koja se sada može vidjeti i na velikom platnu. Glavne uloge tumače Ema Stoun i Viola Dejvis, a režiju potpisuje Tejt Tejlor.
Trebalo je deset godina i osam filmova da se serijal o Hariju Poteru konačno ovoga ljeta privede kraju
Za kraj vrijedi spomenuti i jedan film koji je propao u kinima iako je rađen prema bestseleru koji je ujedno i vrlo politički aktuelan. Naime, omiljena književnica američkog desničarskog pokreta "Tea Party" jeste Ajn Rend, čije je životna filozofija slavila sebičnost kao najveću vrlinu. Rendova je u svojim romanima rado pisala o snažnim pojedincima, čiji talent i ambicije uništavaju siromašne narodne mase, a vrhunac tog pristupa postigla je u romanu "Atlas Shrugged", u kojem američki kapitalisti idu u štrajk. Filmsku adaptaciju tog romana potpisao je Pol Johanson, koji je sebi dodijelio i glavnu mušku ulogu Džona Galta. "Atlas Shrugged" u kinima je potpuno krahirao. Naravno, za svaki je film potrebna određena doza suspenzije nevjerice, ali čini se da je publici u ovom slučaju bilo više nego teško povjerovati u teške muke bogataša i industrijalista koji su odlučili pobjeći od vlastitih radnika.