Nemanja Ćeranić čovjek je koji se filmovima "Lihvar" i "Nedelja" nametnuo kao jedan od najznačajnijih srpskih reditelja mlađe generacije, a potvrda takvog epiteta stigla je i njegovim najnovijim filmom, epskim spektaklom "Volja sinovljeva".
Ova postapokaliptična priča sa elementima vesterna i samurajskog filma, zapravo je njegova ostvarena dječačka želja, koju je prošle sedmice premijerno predstavio i u banjalučkom "Cineplexxu Palas".
"Svi filmovi koji se snimaju u Srbiji imaju sličan budžet kao 'Volja sinovljeva'. Postoji dosta projekata koji su imali pet puta veći budžet. Ne bih nabrajao koji su to projekti. I upravo je bilo najteže kako uklopiti snimajuće dane, gde imamo akcione scene, gde imamo dobro izvedene glumačke scene, dijaloške scene u jednom planu snimanja koji je utegnut. Mislim da smo uspeli u tome i mislim da je ovaj film probio sve barijere u smislu produkcije i da on izgleda sto puta skuplje nego što zapravo košta. To je proisteklo iz dobrih priprema i iz toga što smo izabrali sjajne lokacije", rekao je Ćeranić o filmu za koji scenario potpisuje njegov stari saradnik Strahinja Madžarević, a glavne role igraju glumci Igor Benčina, Isidora Simijonović, Marta Bjelica, Sergej Trifunović, Jovo Maksić, Petar Benčina, Zlatan Vidović.
Više o filmu tokom boravka u Banjaluci Ćeranić je govorio za "Nezavisne".
NN: Prva verzija scenarija napisana je prije deset godina. Snimanje je prvi put prekinuto prije sedam. Koliko Vam je na kraju drago što u nekom momentu niste odustali?
ĆERANIĆ: Neizmerno nam je drago. Ovo je naša pobeda. Ja se osećam tako ispunjeno i toliko sam srećan zbog svih ljudi: i zbog autorskotg dela ekipe, i zbog glumaca, i zbog mene, i zbog Strahinje, jer ova ideja, kada se javila, mi smo još bili studenti. Znate kakvi su studenti: prgavi, prkosni, ništa im ne valja, oni hoće da promene stavri, da urade nešto drugačije i onda, kada smo dobili udarac realnosti, shvatili smo da to ne može samo tako da ide. Od moje 22. do 34. godine ovaj film je bio jedna epska avantura.
NN: Da je snimljen prije deceniju, koliko bi se film razlikovao od današnjeg?
ĆERANIĆ: On je na idejnom nivou veoma sličan, i po motivima i po strukturi. Ono što se promenilo jeste da smo mi domaštavali još više tradicionalnih ikonografskih stvari, koje potiču iz epskih pesama. Tako su paralelno gusle dobile mnogo više na značaju, sablja je dobila više na značaju, ubacili smo i gajde itd.
NN: Tu je i Lekso Saičić, junak rusko-japanskog rata iz 1905. godine.
ĆERANIĆ: Lekso je bio još u prvoj verziji. Kada smo odabrali da u filmu bude sablja, znali smo da tu mora da bude omaž Leksu. On se pojavljuje na jednoj slici, tamo gde je sablja u Zrnoljudima, takođe se pojavljuje u animaciji kada gledamo kako je napravljena očina sablja i kada kovač daje sablju junaku sa ordenjem koji podseća na Saičića. Kao što je sablja spoj Istoka i Zapada, tako je i ovaj film spoj Istoka i Zapada. U ovom filmu postoje vestern momenti koji dolaze sa Zapada i postoje momenti koji dolaze sa Istoka, tako da je to spoj vesterna, samurajskog filma i naše tradicije. "Volja sinovljeva" je pravo ljubavno pismo filmu. To je bilo i najizazovnoje. Naravno da su se stvari menjale, pogotovo što se desilo to da je Žarko Laušević preminuo, koji je imao značajnu ulogu i onda je prosto moralo doći do promene. Žare je na kraju ostao narator i on je apsolutno deo porodice "Volje sinovljeve". On je neko ko je prepoznao scenario odmah, a koliki je profesionalac, dokazuje to da je danima pričao sa mnom i sa Strahinjom i gomila je ideja koje je on tu ubacio.
NN: Da li ćemo Lauševićev lik vidjeti u seriji?
ĆERANIĆ: Videćemo, u jednoj epizodi.
NN: Pričali ste o spoju Istoka i Zapada. Iz čega je to sve krenulo, iz epike, iz stripa, iz nečeg trećeg?
ĆERANIĆ: Od svega pomalo. To ne može da krene linearno. To ide nelinearno i gradi se. Isto je kao kada montiraš. Kada montiraš, ne montiraš samo muziku, pa sliku, pa specijalne efekte, nego pokušavaš zajedno da praviš neku kompletniju sliku vezanu za to. Prvo što smo smislili, jeste ritual vrtenja sablje. Kada smo to smislili, onda smo razmišljali kakva je to sablja, odakle ona dolazi, kako bi ti ljudi mogli da se ponašaju, gde oni žive, kakav je to svet, kako objasniti taj svet. On nije odmah bio postapokaliptičan. Mi smo ga tek posle dve godine ubacili u postapokalipsu. U početku je to bio jedan potpuno drugačiji svet koji je u nekoj budućnosti, ali nije bio propao. Tek kada smo došli na ideju da to bude i postapokalipsa, onda je sve čučnulo. Te stvari su se godinama gradile i kada smo shvatili da ta sablja treba da ima pozadinu iz narodnih epskih pesama kao što je "Marko Kraljević i očina sablja", shvatili smo da je ova naša očina sablja drugačija sablja koja se odnosi na to, ne samo zato što je od oca, nego zato što ima oko. Naša sablja sama vidi, bira junaka i ima moć da spazi klicu herojstva u jednom svetu koji je propao, u jednom svetu u kojem je sloboda teška, a ropstvo lako. Mislim da je "Volja sinovljeva" film o tome: kada sve propadne, da mi probamo u nama, odnosno u sebi samima da pronađemo klicu herojstva, junaštva i čojstva.
NN: Mnogo je bilo posla i iza kamere. Koliko tim ljudima moramo skinuti kapu na uloženom trudu?
ĆERANIĆ: Ljudi iza kamere su neverovatni heroji, prvenstveno tim koji je pratio glumce; asistenti kamere, ljudi koji su bili u sceni, oni koji su možda i najviše posla imali u smislu fizičkog rada; da nose farove, kran ruke, da im se objašnjava kakve pokrete hoćemo, gde se završavaju određeni pokreti. Uhvatiti ritam bilo je veoma značajno. Skidam kapu i momcima koji su radili rasvetu na ovom filmu. Oni su takođe jedan značajan sektor bez koga ova slika ne bi ovako izgledala i bez kojih Igor Benčina svoje scene ne bi tako snimio kako je snimio. Mi smo bili u komunikaciji sa njima i oni su tačno znali šta rade, naravno u vođsvu Igora Marovića, koji je direktor fotografije. Takođe, kad je film snimljen, postprodukcija je bila značajan deo ovog filma i pričao sam o tome da se 790 kadrova u ovom filmu radilo u postprodukciji.
NN: Snimate biografije, epsku fantastiku, horor, socijalnu dramu, istorijski triler… žanrovski ste veoma raznovrstan reditelj. Gdje ste najviše osjećate kao svoj na svome, odnosno šta vam najviše odgovara i kao gledaocu i kao reditelju?
ĆERANIĆ: Najviše volim vestern i kriminalistički film.
NN: A razlozi su?
ĆERANIĆ: Prosto, taj žanr mi prija, triler i vestern. Odrastao sam na vesternima, sa ocem i dedom sam stalno gledao takozvane kaubojce. Kriminalistički film, pogotovo žanr trilera, nešto je što je devedesetih godina prošlog veka bilo u punom jeku i nešto što smo imali priliku da uzimamo i po video-klubovima i što smo gledali i na televiziji. Kroz percipiranje i gutanje tih sadržaja kao klinac shvatio da jako volim taj žanr. Pravo da vam kažem, najviše što me oblikovalo jeste novoholivudski film. Kada kažem novoholivudski film, mislim na ljude koji su počeli da rade u Holivudu ranih sedamdesetih, a neki su čak počeli krajem šezdesetih. To su ljudi koje vrlo dobro znamo, počevši od Brajana de Palme, preko Džona Karpentera, Voltera Hila, Džona Milijusa, Stivena Spilberga, Martina Skorsezea i, naravno, do Džorža Lukasa.
NN: Radite na filmu o Blagoju Jovoviću. U kojoj ste fazi?
ĆERANIĆ: Prva klapa vezana za seriju je već udarena, a film o Blagoju Jovoviću će početi da se snima u februaru naredne godine. Onda ćemo da napravimo pauzu i u aprilu ili u maju ćemo ga snimiti do kraja. Film o Blagoju Jovoviću je priča o čoveku koji je izvršio kolektivnu osvetu, o nekom ko je uzeo pravdu u svoje ruke onda kada je nekim ljudima to promaklo. Jovović je neko kome je uspelo da organizuje, puca i upuca vrlo dobro znamo koga da bi ovaj od posledica tog pucnja posle i umro. Veliki mi je izazov da od tog filma napravim i jedan hičkokovski i špijunski triler. U poslednje vreme dosta takvih filmova gledam i jako mi je to izazovno. Ono što će mi biti najizazovnije jeste da se ceo taj film dešava u Bueos Ajresu i što ćemo ići tamo da snimamo, ali nećemo imati dovoljno prostora da ceo film snimimo tamo. Stoga ćemo se potruditi da uhvatimo duh Buenos Ajresa, da osetimo taj grad, na koji način su ti ljudi živeli tamo i na koji način su došli na ideju, pogotovo on, da žrtvuje sve u životu, da ostavi svoju porodicu i prijatelje i da izvrši jedan takav čin.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.