Nezavisna kulturna scena proteklih je nekoliko godina osvježila banjalučko društvo i dešavanja u gradu na Vrbasu novim kreativnim snagama i projektima koji su Banjaluku ucrtali na kulturnu mapu regiona.
Ona je u posljednje tri godine bila nosilac najznačajnijih kulturnih programa i projekata, koji su obezbjeđivali promociju Banjaluke i Bosne i Hercegovine na međunarodnom nivou.
Uspješni filmski festivali, izložbe, koncerti i predstave kulturni su projekti koji već duže vrijeme iniciraju i realizuju mladi umjetnici i organizacije umjetnika koji nemaju nikakvu sistemsku i dugoročnu podršku.
Potreban centar za kulturu
Stav gradskih i entitetskih vlasti prema njima, koja istini za volju povremeno podržava pojedinačne projekte, ali ne pruža dugoročnu podršku, može dovesti do skorog nestanka nekih od najvitalnijih dijelova kulturne scene i pruzrokovati odlazak mnogih talentovanih i vrlo aktivnih radnika iz Banjaluke.
Aktivni članovi nezavisnih organizacija - kolektivi umjetnika, kustosa i kulturnih menadžera, koji sarađuju i ostvaruju kontake i izvan granica RS i BIH osmišljavaju i kreiraju programe, projekte i aktivnosti. Međutim, konačna realizacija predviđenih aktivnosti usko je vezana s finansijskom pomoći za koje organizacije uspiju obezbjeđivati dobiti za svoje programe. Nažalost, organizacije nisu u mogućnosti osmišljavati programe na višegodišnjem nivou.
"Udruženja i ustanove koje su glavni nosioci programa kulture u gradu Banjaluci često imaju aktivnosti u istom vremenskom roku, pa tako u ljetnom mjesecu imamo dva festivala koja se održavaju u isto vrijeme. Primjeri kao, "Nektar Demofest" i "Ex-Yu Rocks" ove godine ili "Kratkofil" i Teatar fest prošle godine, potvrđuju nepostojanje programa, kalendara i prioriteta aktivnosti i potreba u kulturi u gradu", kaže Mario Lukajić, glumac Gradskog pozorišta "Jazavac", jedne od najznačajnijih banjalučkih nezavisnih kulturnih ustanova.
On smatra da održavanje nekoliko muzičkih festivala i samo dva pozorišna ili nekoliko izložbi u ljetnom periodu pokazuje da se uvrštavanje u program događa neplanski bez konsultovanja sa odgovornim tijelima.
"Neophodno je da se počnemo sistematično baviti kulturnom politikom Banjaluke i nezavisnom kulturnom scenom i osnujemo centar za kulturu koji će biti mreža umjetničkih organizacija u Banjaluci i koji će pružati polazno upoznavanje javnosti sa problemom kulturne politke", objašnjava Mario.
Glavni uzrok problema je u nepostojanju odluka o načinu finansiranja kao i o prioritetima u oblasti kulture kako u institucionalnim okvirima tako i u vaninstitucionalnim, a rezultat toga jeste neracionalno i nerentabilno trošenje budžetskih sredstava, odsustvo dokumenta o lokalnoj kulturnoj politici kao i instrumenata za njeno sprovođenje.
"Problem je nastao dugogodišnjom lošom praksom funkcionisanja pojedinačnih finansijskih davanja bez poštovanja određenih kriterijuma u oblasti kulture, uz favorizovanje određenih pojedinaca i umjetničkih grupa bliskih aktuelnoj političkoj vlasti i kulturnoj eliti, a mladi kreativni umjetnici, studenti, nevladine organizacije i umjetnička udruženja ostavljeni su sa strane", kaže Mario.
Nezavisni kulturni akteri bore se za javni prostor i jačaju svijest o važnosti kulture u javnom društvenom i političkom životu. Upravo su oni ti koji se zalažu za transformaciju postojećeg kulturnog sistema.
Podrška projektima neobjektivna
Prema riječima Mladena Đukića, direktora programa na "Kratkofilu", u Banjaluci je premalo kulturnih dešavanja...
"U Banjaluci definitivno ne postoji dovoljno velika kulturna scena, zavisna, nezavisna, koja god. Premalo je kulturnih dešavanja. Ili preciznije, premalo je kvalitetnih kulturnih dešavanja. Poznajem dosta umjetnika i 'umjetnika u pokušaju' koji mogu više i bolje, ali, iz meni neshvatljivih razloga sjede u hladu drveta i čekaju da se nešto dogodi. I čekaju i čekaju", kaže on.
Njegovo mišljenje je da će većina reći da su pare problem, ali smatra da nije sve u novcu. Volja je na prvom mjestu, a kad se ima volja, nađe se i način.
"Na žalost, procenat budžeta koji se odvaja za kulturu je i dalje daleko ispod evropskih standarda, ali to je, donekle i razumljivo, s obzirom na vrijeme u kojem živimo. Ono što me daleko više rastužuje je neobjektivna podrška različitim projektima", kaže Đukić, ističući kako se često događa da se niotkud pojavi 'genijalan projekt' za koji niko ne zna šta on znači i da li ičemu služi i da dobije ogromnu podršku.
"Ostali se moraju zadovoljiti mrvicama koje ostanu iza 'kapitalnih' projekata, koji na kraju ne ispune očekivanja i niko od nadležnih ne analizira rezultate", objašnjava Đukić.
On smatra da je grad Banjaluka u posljednje vrijeme podržala i nekoliko projekata koji su i te kako opravdali uložena sredstva i to je za svaku pohvalu. Sada, smatra on, trebalo bi nastaviti tim putem.
"Definitino bi trebalo posvetiti više pažnje festivalima i fokusirati se na događaje koji su se već pokazali kao dobar potencijal. Festivali svijet dovode u Banjaluku i šire dobar glas o nama. Ali, ono što će Banjaluku da odnese u svijet su svakako kvalitetni kulturni projekti... Recimo, volio bih da se kod nas snima mnogo više filmova. Znam da je moguće", smatra Đukić.
Grad pomaže koliko može
U Gradskoj upravi ističu da su uspostavili partersku saradnju sa akterima nezavisne kulturne scene.
"Grad je do sada sufinanisrao brojne programe, projekte i aktivnosti nezavisne kulturne scene, između ostalog, Udruženju umjetnika 'Protok' grad je dodijelio na korištenje kancelarijski prostor, dok je Gradskom pozorištu 'Jazavac' dodijeljen prostor za programsko djelovanje", rekla je Ljiljana Radovanović, načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti.
U 2008. godini u budžetu grada je za oblast kulture izdvojeno ukupno 3.033.000 KM što predstavlja 1,9 odsto budžeta.
"Grad ima zakonsku obavezu prema kojoj finansira Javnu ustanovu kulture Kulturni centar Banski dvor, čiji je i osnivač, zatim tekuće i investiciono održavanje institucija kulture, aktivnosti kulturno-umjetničkih društava i manifestacije koje su od interesa za grad. Imajući u vidu navodne zakonske obaveze na koje se troši najveći dio sredstava namijenjenih za oblast kulture, sredstva namijenjena za sufinansiranje različtih projekata i brojnih inicijatva, za koje se traži podrška grada, su svakako nedovoljna" ističe ona.
Proces povećanja budžeta, koji bi donio i veća sredstva za kulturne projekte, prema riječima Radovanovićeve, određenim dijelom je i u rukama onih kojima je taj novac potreban.
"Planiranje budžeta vrši se u skladu sa zakonskim obavezama i iskazanim potrebama subjekata. Korisnici sredstava iz budžeta grada kao i drugi pravni subjekti, udruženja građana i građani mogu pokrenuti incijativu za povećanje budžeta tokom javne rasprave o Nacrtu budžeta pismeno ili usmeno direktnim uključenjem u raspravu", objasnila nam je Radovanovićeva.