Nigerijska tvornica snova godišnje proizvodi više filmova od Holivuda ili Bolivuda.
Uglavnom se radi o jeftinim i niskokvalitetnim ostvarenjima. Međutim, upućeni tvrde da nigerijski film ima veliku budućnost.
Filmovi iz najmnogoljudnije afričke zemlje ne prikazuju se samo u Africi, nego i u brojnim evropskim te američkim gradovima s afričkim imigrantskim stanovništvom.
"Naš filmski sektor očekuje velika budućnost", kaže Emeka Mba, glavni direktor nigerijskog Nacionalnog odbora filmskih i video cenzora.
Dnevni list "National Mirror" čak tvrdi da je Nolivud - naziv dan nigerijskoj tvornici snova - na putu "pokoravanja svijeta". Mnoge od niskobudžetnih produkcija su melodrame, čije su glavne teme ljubav, moć i izdaja. Televizijski programi kao što je Africa Magic emituju nigerijske filmove bez prekida, slično kao što je u Brazilu slučaj s telenovelama.
Međutim, da bi se napravio iskorak nužan za međunarodni uspjeh, nigerijskim jeftino i masovno produciranim filmovima potrebna su velika finansijska sredstva i unaprijeđeni produkcijski uslovi.
Gudlak Džonatan, predsjednik Nigerije, je 2010. godine obećao da će Vlada za zabavni sektor obezbijediti 200 miliona dolara. Ta bi suma mogla Nolivudu dati potreban zamah, ali filmaši se žale da naduvana obećanja još čekaju svoje ispunjenje.
Nigerijci mogu svoju filmsku industriju uspoređivati s Holivudom ili Bolivudom, ali u stvarnosti igraju u različitim ligama. Na primjer, Nolivud možda godišnje izbaci između 1.000 i 2.000 filmova, ali godišnji promet čitave nigerijske filmske industrije kreće se, prema Mbau, svega oko 250 miliona dolara. Riječ je o budžetu kojim raspolaže jedan jedini film o Hariju Poteru ili Spajdermenu.
Nigerijski filmovi, sa zapletima baziranim na temama kao što su sukob tradicije i postkolonijalnog modernizma, redovno odnose nagrade na afričkim festivalima. Ali, Nolivud je imao malo uspjeha na međunarodnim događanjiima, što je uglavnom uzrokovano kvalitetom filmova koje često prodaju ulični prodavači ili se distribuiraju kroz video-klubove za gledanje u privatnim kućama ili kafićima. U Nigeriji postoji možda svega dvadesetak pravih kina, a u mnogim afričkim zemljama taj je broj još i manji.
Filmove uglavnom snimaju jednostavnim digitalnim kamerama i to u razdoblju od nekoliko sedmica, ponekad čak i dana. U zemlji ne postoje filmski studiji, a budžet većine filmova iznosi između 10.000 i 30.000 dolara, što treba da pokrije sve troškove filmske ekipe, glumaca, kostima, transporta i tehnike.
Uzimajući te okolnosti u obzir, nije čudno da zapadni gledaoci nigerijske filmove smatraju "tankim", čak i nenamjerno smiješnim. Nigerijski medijski stručnjak Emeka Okoli kritičan je prema tom amaterizmu.
"Iskorištavali smo profesiju do te tačke da nas zanima samo činjenica da stalno radimo nove filmove. Jednom kada tako postupite, žrtvujete kvalitet", kaže on.
Uprkos tome, nolivudski filmovi privlače afričke gledaoce, koji u njima pronalaze vlastitu realnost. Vlasnik bordela koji pokušava djevojku sa sela uvući u prostituciju nudeći joj posao konobarice, vještičja kletva koja truje odnose među porodicama vjenčanog para, varalica koji potajno uništava trgovca i pomoću čarobnog napitka zavodi njegovu ženu, čarobnjaštvo i urote, korupcija i skandali, pojave su koje igraju važnu ulogu u zapletima karakteriziranim jednostavnom postavom i statičnim scenama. Nužnost rezanja troškova znači da, kad je akcija u pitanju, nema previše prostora, čak i ako je nasilje, naročito porodično, često prisutno.
Čak i poznatiji glumci, koji mogu zarađivati i desetak hiljada dolara po filmu, zapadnom se gledaocu čine poput amatera. Potoci umjetne krvi i loše izrađene kompjuterske animacije mogu malo toga napraviti na podizanju kvaliteta za međunarodnu publiku. Mnogi od filmova prikazuju žene kao žrtve nasilnih ljubavnika ili okrutnih muževa.
"Nažalost, često je riječ o odrazu tužne realnosti", kaže Mba.
Peter Rorvik, direktor durbanskog Međunarodnog filmskog festivala, važne južnoafričke filmske manifestacije, kaže da u Nigeriji rade obećavajuće filmove.
"Kvantitet će ustupiti mjesto kvaliteti. Nigerijska filmska industrija fantastičan je primjer za ostatak Afrike i s vremenom će napraviti međunarodni proboj", zaključio je Rorvik.
Piratski danak
Osim samih finansijskih ograničenja, Nolivud muku muči i s piratstvom. Unutar nekoliko sedmica od izbacivanja nekog filma pojavljuju se kopije.
"Piraterija nas košta milione. To je noćna mora", govori nolivudska zvijezda Ngozi Ezenu.