U iščekivanju novog ne zaboravite na slatki dah nostalgije i neka, uvijek bolja, vremena.
Možda su baš predstojeći praznici pravo vrijeme da pogledate pet najboljih božićnih filmova snimljenih u dvadesetom vijeku. Bilo da ih gledate po prvi put ili da se nostalgično prisjećate nekih davno prošlih vremena, vjerujemo da ćete uživati u izboru. Donosimo vam malo podsjećanje na najljepše moderne bajke i osvrt na zanimljivosti tokom snimanja ovih blokbastera. Kladimo se da većinu toga ustvari niste ni znali.
Divni život, 1946
Kada vam se na Badnje veče pojavi lični anđeo čuvar i odvrati vas od samoubistva, možete to nazvati praznikom za pamćenje! Upravo to se dogodilo Džordžu Bejliju, biznismenu koji je proveo život udovoljavajući drugima. Međutim, uloga stuba društva može biti opterećujuća, a pod tim teretom se savio i nepokolebljivi Đorđe. Taman kad si htio da prekineš njenu muku, Klarens, anđeo čuvar druge klase, sišao je sa neba. Dokazujući Bejliju koliko je važan komšijama i tako spasavajući svoj život, Klarens je dobio zasluženo "unapređenje", koje prati i novi par krila.
Zanimljivosti:
Film Frenka Kaprea, kojim i najtvrđeg srca prolijevaju rijeke suza, poslije premijere je loše primljen u američkim bioskopima, možda zato što je prikazan samo nedjelju dana poslije Vajlerovog hita "Najbolje godine”. Danas ima kultni status: Američki filmski institut uvrstio ga je među 100 najboljih filmova svih vremena.
Iako se radnja dešava u vrijeme Božića, film je sniman usred jleta. Tokom scene na mostu, koga je spasio anđeo, Džejms Stjuart se znojio na temperaturi od plus trideset stepeni Celzijusa.
Prije ovog filma, kukuruzne pahuljice bijele boje najčešće su korišćene za lažni snijeg. Kapra je iznervirao zvuk koji su ispuštali, pa je dao napraviti pahuljice od pjene za gašenje požara.
"Čudo u 34. Ulici", 1947
Nakon što se otkrije da angažovani Djed Mraz na "gazi" u robnoj kući "Mejsi" dolazi pijan kao zemlja, na njegovo mjesto dolazi Kris Kringle. Da li je on pravi Djed Mraz, kako tvrdi, ili ludak, kako zaključuju njegovi poslodavci nakon što počne da šalje kupce u druge, jeftinije prodavnice?
Kritika konzumerizma i korumpiranog pravnog sistema teme su koje ovaj film čine aktuelnim poslije skoro sedam decenija, a poruka da, uprkos svemu, ljudsko društvo neće istrajati u cinizmu, vratiće vam vjeru u Božić.
Zanimljivosti:
Film Džordža Sitona osvojio je tri Oskara, a po njemu su napravljena tri rimejka.
Osmogodišnja Natali Vud, ovdje u jednoj od svojih prvih uloga, bila je uvjerena da je Edmund Glen, koji je tumačio Kringla, pravi Djed Mraz - sve dok ga nije vidjela na setu bez brade!
Originalni naziv filma bio je "Božićno čudo u 34. ulici", ali su producenti odlučili da izbace prvu riječ od premijere u maju.
Na dan premijere, robna kuća Mejsi je radila na pola radnog vremena kako bi njenih 12.000 zaposlenih moglo da ide u bioskop.
Film je sniman u Njujorku, tokom jedne od najsurovijih zima u istoriji grada: u nekoliko navrata su se zamrznule filmske kamere.
"Božićna priča", 1983
Jedino što devetogodišnji Ralfi Parker želi za Božić je vazdušna puška sa dometom od 200 metara... Pored poklona o kojem je sanjao, praznici će mu donijeti pregršt avantura, ali i priliku da nešto nauči o sebi. Nostalgičnu porodičnu komediju Boba Klarka najviše pamte po izvođenju tada mladog Pitera Bilingzlija, ali i po snažnoj poruci lišenoj jeftine sentimentalnosti i kiča.
Zanimljivosti:
Film je dijelom zasnovan na autobiografskoj priči koju je autor Džin Šepard objavio između 1964. i 1966. godine u "Plejboju".
Godine 2012. ušao je u Nacionalni filmski registar Kongresne biblioteke SAD kao djelo od kulturnog značaja. Nekoliko dana kasnije, istoimeni mjuzikl postavljen je na Brodveju, a jedan od producenata bio je Piter Bilingsli.
Za antologijsku scenu u kojoj je jezik Parkerovog školskog druga zalijepljen za zaleđenu šipku korišćena je providna cijev koja štiti glumca od povreda.
Džek Nikolson je bio zainteresovan za ulogu Ralfijevog oca, ali je studio odbio da mu isplati biber iznos koji je tražio.
Ralfi u filmu ponavlja da želi pušku tačno 28 puta.
"Gremlini", 1984
"Ne izlažite ga svjetlu. Ne puštajte ga blizu vode. I nikada, ali nikad ga ne hraniti poslije ponoći", uputstva su koja je dječak Bili Pelcer dobio zajedno sa svojim božićnim poklonom, ljupkim čudovištem Gizmom. Pošto neoprezni Bili nije u stanju da ima ni kamen za kućnog ljubimca, a kamoli Pandorinu kutiju u obliku dlakavog mogvaja, uspijeva da u istoj večeri prekrši sve tri zabrane i tako optereti sebe, ali i cijeli grad, armija bijesnih gremlina koji slave Svetu noć razbijaju sve okolo i napadaju slučajne prolaznike.
Kultna božićna horor komedija podsjeća nas na vrijednost darivanja na malo drugačiji način: važno je pogoditi pravi poklon za voljene osobe, ali ponekad pročitajte uputstva uz njega!
Zanimljivosti:
Godinu dana kasnije na istom setu je snimljen i film "Povratak u budućnost". U posljednjem dijelu, protagonista je udario automobilom u pozorište, koje je djelimično eksplodiralo u Gremlinima.
Gremlini nisu kompjuterski generisani: bile su animatronske lutke, i svaka je koštala oko 40.000 dolara. Većini ovih dlakavih čudovišta glas je dao glumac Majkl Vinslov.
Vrisak glumice Fibi Kejts u sceni u kafani bio je veoma ubejdljiv: možda zato što joj se, u vrijeme snimanja, na nogu popeo džinovski bubašvaba. Režiser Džo Dante je to nazvao "srećnom okolnošću".
Kao predložak za film poslužio je istoimeni roman Roalda Dala.
U Bilijevoj sobi možemo vidjeti poster "Zona sumraka" Džo Dante je režirao nekoliko epizoda kultne serije.
" Sam u kući", 1990
Kada je bračni par Mekalister otišao na božićni odmor u Francusku, zaboravili su jednu "sitnicu" - sopstvenog sina. Osmogodišnji Kevin, sladak kao čokoladni mafin, ne samo da će ostati sam u kući za praznike već će morati da se suoči sa nespretnim dvojcem provalnika. Pametan koliko god da je, postaviće gomilu genijalnih zamki za neželjene goste... Komedija Krisa Kolumba, koja je malog Macaulaia Culkina lansirala u orbitu zvijezda, prikazuje se svakog Božića. Priznajemo, gledamo ga iznova i iznova i, za razliku od slabih nastavaka, još nam nije dosadno.
Zanimljivosti:
Džo Peši, koji je igrao jednog od provalnika, namjerno je maltretirao desetogodišnjeg Kalkina na setu.
"Želio sam da zaista poveruje da sam čudovište, radi boljeg uživljavanja u ulogu", objasnio je on.
Film je zaradio 533 miliona dolara na blagajnama, čime je ušao u Ginisovu knjigu rekorda kao komedija sa najvećom zaradom.
Danijel Stern, koji je tumačio drugog razbojnika, panično se bojao pauka. Umalo se onesvijestio kada je snimio scenu u kojoj mu je na glavu stavljena živa tarantula. Režiser je ignorisao njegove molbe da koristi gumenu bubu, rekavši da bi to poništilo komični efekat.
Promotivni poster filma, koji prikazuje Kalkina kako vrišti s rukama na obrazima, parodija je na čuvenu Munkovu sliku "Vrisak”.
Pešijev lik, Hari Lajm, nazvan je po liku Orsona Velsa koji je igrao u "Trećem čovjeku".
Film koji Kevin gleda na televiziji kada je sam u kući je već pomenuti božićni klasik "Divni život".
(B92)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.