Astrid Lindgren, najčitanija i najomiljenija švedska književnica svih vremena umrla je prije šest godina.
Rođena 14. novembra 1907. u Vimberiju, na jugoistoku Švedske, ova književnica je unijela revoluciju u svijet knjiga za djecu. Njena djela su prevedena na 95 jezika i prodana u 145 miliona primjeraka, što je nedvojbeno svrstava među najpopularnije pisce književnosti za djecu.
Mnogi filmovi su snimljeni upravo po knjigama ove autorice.
Junaci knjiga "Pipi Duga Čarapa", "Emil u Lonebergu", "Karlson na krovu"... neustrašivi i jedinstveni osvojili su srca djece i omladine širom svijeta. Malo je onih koji su učinili tako mnogo za djecu i njihovu fantaziju kao što je to uradila Astrid. Ona se uvijek stavljala na stranu najamlađih.
Na prijestolju dječje književnosti jednako je velika danas kao i prije dvadeset i više godina.
To svakako potvrđuju i nagrade koje se u Švedskoj uspostavljaju i danas kao sjećanje na ovog dječjeg pisca - favorita svih vremena.
Astrid Lindgren i dalje je popularna širom svijeta, kao i njena najpoznatija junakinja Pipi.
Magija dinamičih knjiga: Najveća izdavačka kuća dječje književnosti u Švedskoj "Raben&Sjogren" prva je 1945. godine objavila kultnu knjigu "Pipi Duga Čarapa". Od tada pa do danas ova knjiga prevedena je na preko 60 jezika svijeta.
A Pipi Duga Čarapa, koja je širom svijeta postala klasik dječje
literature, devetogodišnja je djevojčica sa dugačkim riđim pletenicama i pjegicama na licu. Malo koje dijete u svijetu nije čulo za ovu snažnu, hrabru, neustrašivu i čudno odjevenu djevojčicu, koja živi sama u kući Pipinovac sa svojim konjem, majmunom, gospodinom Nilsonom, koferom punim zlatnika i drvetom na kojem rastu čokolada i limunada.
Pipi je ekstravagantna klinka koja ima svu moć. Živi sama, nema
porodicu. Krši sva pravila, šašava je i smiješna, a djeca je obožavaju i poistovjećuju se s njom. Ona živi u potpuno izmještenom svijetu. Kada ide u školu, tamo odlazi sa svojim konjem, svađa se sa učiteljicom, ne zna da broji. Za nju nema zabrana i čini sve što hoće.
Međutim, magija dinamičnih knjiga o Pipi Dugoj Čarapi leži u tome što su mladi čitaoci savršeno svjesni da njen primjer ne treba slijediti.
"Astrid Lindgren je razbila sve konvencije. U to vrijeme, knjige za djecu su bile napisane iz ugla odraslih. Knjige Astrid Lindgren su pisane sa tačke gledišta djece", ocijenio je švedski dječji pisac Petrus Dahlin.
Kćer Karin zaslužna za uspjeh: A za prvi roman "Pipi Duga Čarapa " zaslužna je njena kćerka Karin.
Naime, priče kojima je ova književnica stekla svjetsku slavu, one koje govore o pustolovinama Pipi Duge Čarape nastale su zapravo u vjerovatno najtežim trenucima u životu Astrid Lindgren, kada je njegovala svoju teško bolesnu kćer.
"Karin je bila bolesna i molila me da joj ispričam bajku", ispričala je jednom prilikom ova književnica. "Pitala sam je o čemu da joj pričam, a ona mi je rekla o Pipi Dugoj Čarapi. Rečeno učinjeno. Nisam je pitala ko je Pipi Duga Čarapa. Samo sam počela priču, a pošto je to bila čudna djevojčica i priče su bile čudne."
A Pipi je bila sve samo ne "dobro dijete". Ona ima oštar jezik, radi sve što želi, a kako raste bez majke koja je umrla i oca mornara koji se izgubio negdje na moru, ne mora nikog da sluša, "čak ni učiteljicu ako priča gluposti".
Pipi je uvjerena da se njen otac spasio negdje na južnim morima i da je postao "kralj svih kanibala". Kao i mnogi drugi heroji skandinavskih legendi, neustrašiva je, ne stari i posjeduje natprirodnu snagu.
"Ona može da ponese konja, ako hoće... a hoće", stoji u knjizi o ovoj legendarnoj djevojčici.
U Stokholmu postoji čak i luna park posvećen tematici i junacima iz knjiga
švedske autorke i to je jedna od najposjećenijih atrakcija švedske
prestonice.
Povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja ove književnice tokom prošle godine Švedski institut i "Astrid Lindgren Rotary klub", organizovao je širom Evrope brojne događaje i programe u čast ove književnice, a u Vimerbiju je 14. novembra otvorena impresivna izložba o njenom životu i radu.
Priznanja i nagrade: Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren ostala je poznata i kao aktivistkinja u borbi za prava djece i prava životinja.
Zbog svog zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje za života je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. Dobila je i mnoga priznanja za svoj humani rad, a nagrada "Right Livelihood Award" (poznata i kao alternativna Nobelova nagrada) samo je jedna od najpoznatijih.
Dobitnica je i mnogih nagrada za književnost, između ostalog, i najprestižnije nagrade za književnost za djecu i mlade Hansa Kristijana Andersena, koju je primila 1958. godine. Proglašena je počasnim doktorom ne samo na Univerzitetu u Linkopingu u Švedskoj, nego i na nekoliko drugih svjetskih univerziteta. Više nagrada u njeno ime i kao sjećanje na nju ustanovljeno je poslije njene smrti.
Najveća od njih je "Književna nagrada za sjećanje na Astrid Lindgren" koju je, nakon njene smrti, 2002. godine uspostavila švedska vlada.
Koliku je važnost u književnosti imala govori i činjenica da je nagrada koja nosi njeno ime druga najveća književna nagrada u svijetu, odmah poslije Nobelove, a najveća za dječju književnost. Njena vrijednost, naime, iznosi 530.000 evra.
A književnom nagradom za sjećanje na Astrid Lindgren stvara se mogućnost da dječja i omladinska književnost dobije ono mjesto u svijetu koje zaslužuje. Nagrada može da privuče nove, nadarene pripovjedače, pisce i ilustratore da stvaraju dobru književnost.
Nagrada je takođe signal institucijama i organizacijama cijelog svijeta da je dobra književnost za djecu i omladinu vrijedna miliona i da djeca imaju neprocjenjivu vrijednost.
"Djetetu je mjesto u svijetu i svijetu je mjesto u djetetu", moto je kojim se vodila u svim svojim djelima.
Lauerati
Priznanje u vrijenosti od pet miliona švedskih kruna (522.000 evra) do sada su ponijeli austrijska književnica Kristina Nostlinger i američki pisac i ilustrator Moris Sendak (2003), brazilska autorka Lučija Bojunga (2004), Britanac Filip Pulman i japanski ilustrator Rijođi Arai (2005), te američka književnica Ketrin Paterson (2006). Prošle godine, odlukom dvanaestočlanog žirija, nagrada je uručena organizaciji koja se bavi promocijom čitanja, banci knjige iz Venecuele.
Među kandidatima za nagradu i BiH
Književnu nagradu za sjećanje na Astrid Lindgren u prošloj 2007. godini dobila je venecuelanska institucija "Banco del Libro".
Za nagradu je ove godine nominirano 155 kandidata iz cijelog svijeta. Jedan broj zemalja se za ovu nagradu po prvi put nominirao ove godine, a BiH je među njima. Kandidat iz naše zemlje je književnica Bisera Alikadić.
Alikadićeva je savremena bosanska pjesnikinja, rođena 8. februara 1939. u Podhumu kod Livna. Objavila je petnaestak knjiga poezije, dva romana, kao i dvije knjige priča za djecu. Pet priča snimljeno je i emitovano na FTV u okviru dječjeg programa. Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski, makedonski, albanski, turski i italijanski jezik.
Živi i radi u Sarajevu.
Rad žirija na čitanju i procjeni kandidata se nastavlja do 12. marta kada će objaviti ime dobitnika ove vrijedne nagrade. Dodjela nagrade je 28. maja u Stokholmu.
Biografija
Astrid Lindgren je rođena 14. novembra 1907. u južnoj švedskoj pokrajini Smoland. Bila je drugo dijete u familiji Samuela Augusta i Hanne Lindgren. Rasla je u roditeljskom okrilju punom ljubavi, radosti, sigurnosti i slobode, a djetinjstvo na malenom seoskom posjedu biće česta tema njenih književnih ostvarenja.
Već kao mala djevojčica voljela je ne samo da sluša, nego i da čita i priča bajke. Odmalena je njen talent bio izražen te su joj od ranog djetinjstva proricali da će biti književnica.
Roditelji su je podržavali i hrabrili u čitanju i pričanju i možda se već tada stvorila osnova za kasniji književni rad po kojem je ova književnica za djecu i omladinu postala poznata širom svijeta.
Umrla je na današnji dan, 28. januara 2002. godine u Stokholmu.