Navikli smo na to da je u 21. vijeku većina repertoara iz multipleksa zapravo rimejk, prerada nekog postojećeg filmskog hita. Štaviše, upravo u novom milenijumu je krenula suluda praksa prerade svega nekoliko godina nakon što je film bio u bioskopima, ali svi smo već navikli na to da se čak i najbolji horori sedamdesetih i osamdesetih zasnivaju na starijim, crno-bijelim verzijama.
Isto tako, neki od najrazvikanijih hitova i klasika takozvanog holivudskog zlatnog doba nastali su kao rimejk verzije još starijih filmskih ostvarenja.
Predstavljamo vam nekoliko jako starih, često crno-bijelih naslova, koji se danas smatraju stubovima holivudske produkcije, nastalih u njenom "zlatnom dobu", razdoblju od dvadestih do šezdesetih godina prošlog vijeka, a koji svoj kvalitet takođe dobrim dijelom duguju i svojim prethodnicima ili bolje rečeno originalima.
"Malteški soko" (1941): Džon Hjuston je svoj film "Malteški soko" začinio seksualnom tenzijom i "noir" alatima, koji je na samom startu Drugog svjetskog rata bio mračniji nego što se očekivalo, zajedno sa uvijek pamtljivim Hemfrijem Bogartom u glavnoj ulozi. Ipak, priča o privatnom detektivu Semu Spejdu sa Hjustonovim potpisom bila je već treća verzija "Malteškog sokola", prva je snimljena 1931. godine, a već 1936. je nastao i humoristični rimejk.
"Čarobnjak iz Oza" (1939): Svaka generacija dobije svog "Čarobnjaka iz Oza", a prednastavak koji je posljednji bio u našim bioskopima, samo nastavlja filmsku tradiciju započetu još 1925. godine, kada je snimljena prva adaptacija čuvenog romana. On je s vremenom odudarao od političkog komentara L. Frenka Bauma, te sve više postajao tek obična priča za djecu. Doduše, verzija iz 1939. koju svi puno bolje poznajemo, bila je bliža knjizi. Naime, prva adaptacija iz 1925. stavila je Doroti u ljubavni trougao i to kao stariju ženu!
"Deset zapovijesti" (1956): Baš kao kod "Čarobnjaka iz Oza" i kod "Deset zapovijesti", riječ je o adaptaciji knjige, ne o čistom rimejku, ali zanimljivo je da se Sesil Bi Demil Biblije dotakao i koju deceniju ranije i to u identičnom projektu. "Deset zapovijesti" već je režirao 1923. godine, pokazujući ne samo tradiciju, već i kako moderni muškarac "ludih dvadesetih" živi božje zakone. Modernizam je Demil izbacio iz verzije koju je potpisao 1956. godine, pa se usredsredio samo na Bibliju, Čarltona Hestona i spektakl.
"Neki to vole vruće" (1959): Jedan od najpoznatijih filmova legendarnog Bilija Vajldera "Neki to vole vruće" takođe je rimejk. Osam godina prije nego što su Toni Kertis, Džek Lemon i Merilin Monro ušli u istoriju ulogama u ovom klasiku, Nijemci tj. Kurt Hofman je snimio "Fanfaren der Liebe" (1951), priču o dva muška muzičara koji se oblače kao žene, kako bi mogli svirati u ženskoj grupi.
"Ben Hur" (1959): Nezaboravni ep Vilijema Vilera "Ben Hur" ujedno je i prvi rimejk u istoriji koji je osvojio "Oscara" za najbolji film godine. Izvor svega i ovog puta je knjiga, roman Lua Volasa, ali može se reći da je "Ben Hur" iz 1959. godine u osnovi rimejk istog filma snimljenog 1925. godine, bez zvuka i boje. Ali i tada, to je bio najskuplji nijemi film svih vremena, na kojem je Viler radio i učio kao pomoćnik reditelja Freda Nibla.