Popularni magazin Njuz.net, koji objavljuje isključivo lažne, odnosno vijesti iz ogledala, prije nešto više od šest godina pisao je o tome kako se mnogi stari crtani filmovi preispituju zbog neprikladnih poruka koje šalju.
Ismijavajući slične trendove u Americi, njuzovci tada "ekskluzivno otkrivaju" da je porodica Kremenko sankcionisana zbog neposjedovanja kočnica na svom vozilu, Nindža kornjače zbog života u nehigijenskim uslovima, profesor Baltazar zbog plagiranja doktorata, Gargamel zbog diskriminacije i progona Štrumpfova na rasnoj osnovi, Pingvini sa Madagaskara zbog formiranja paravojne formacije, a Pepe le Tvor zbog seksualnog uznemiravanja.
Da je Pepe le Tvor "zaista" seksualni manijak, te da produkcijska kuća "Warner Bros" zauvijek mora raskrstiti sa "francuskim crtanim ljubavnikom" jer svojim ponašanjem iz epizode u epizodu opravdava seksualno uznemiravanje, nedavno je pisao Čarls M. Blou, kolumnista "New York Timesa".
Ovaj put to nije bila vijest iz ogledala, nego vijest koja je za posljedicu imala da lik Pepea la Tvora zbog "promovisanja kulture silovanja" bude izbačen iz nastavka igrano-animiranog filma "Svemirski basket", čija se premijera u podnaslovu "Novo nasljeđe" očekuje 10. jula ove godine. Ovo je i zvanično potvrdila kompanija "Warner Bros".
Svjedoci smo posljednjih godina da, poput "Warner Brosa", i kompanija "Disney" neka svoja ranija ostvarenja ("Dambo", "Petar Pan", "Knjiga o džungli") prikazuje uz upozorenja o stereotipima. Ti stereotipi prema određenim kulturama i ljudima, dio je upozorenja, bili su loši tada, ali i sada.
"Politička korektnost", dakle, u godinama iza nas natjerala je velike produkcijske kuće na preispitivanja. Ipak, kompanije do sada nisu željele da uklone svoje sadržaje koji odavno imaju status kultnih, a na čemu su insistirale organizacije za borbu protiv rasizma. One su jednostavno priznavale negativan uticaj koji su širile u prošlosti, uz obrazloženje da žele učiti i podstaknuti debatu "kako bi se stvorila zajednička inkluzivna budućnost".
Inkluzivna budućnost, ispostavlja se, počela je preko leđa Pepea la Tvora, kojeg se odriče vlastita kuća.
Ovaj slučaj, čini se, dosad je najviše podijelio javnost, a prevagu u toj podjeli ubjedljivo drže oni koji misle da se "politička korektnost" pretvorila u svoju suprotnost, odnosno da ona djeluje nauštrb umjetnosti.
Pripadnici generacija sa raznih strana planete, odrasli gledajući ovog crtanog junaka čiji je kreator legendarni Čak Džouns, inače autor i Pere Kojota, Ptice Trkačice, Duška Dugouška, Patka Dače, smatraju apsurdnim tvrdnje da ih je Pepe le Tvor podsticao na silovanje ili seksualno uznemiravanje.
Pepe, naime, uvijek nailazi na mačke slučajno prefarbane bijelom farbom preko kičme. Smatrajući ih pripadnicama svoje vrste, on ih potom juri i kune im se na vječnu ljubav, a one ga uvijek odbijaju zbog tvorovskog smrada.
"On samo smrdi u udvaranju! Sigurna sam da nijedna osoba koja je gledala ovaj crtani nije bila motivisana da ode i siluje i uznemirava druge. Ne mislim da bi zbog tih scena trebalo da ga izbrišemo. Moj otac ga nije stvorio kao predatora, već kao očajnog udvarača koji misli da je neodoljiv", prokomentarisala je ovaj slučaj i Linda, kćerka Čaka Džounsa. Međutim, ono što je 75 godina smatrano za čistu komediju, Blou i istomišljenici danas vide kao nasilje.
"Ljudi pišu blogove jer sam rekao da Pepe le Tvor doprinosi kulturi silovanja. Pa osvrnimo se: on hvata i ljubi djevojke bez dopuštenja i protiv njihove volje. One se uvijek odupiru i žele da pobjegnu od njega, ali on ih ne pušta, a i zaključava vrata kako bi ih spriječio da pobjegnu", kaže Čarls M. Blou, koji je pokrenuo lavinu rasprava o spornom crtanom liku. Ta lavina stigla je i do naših prostora...
Andrijana Ružić, istoričarka animiranog filma, jedna je od mnogih koji se ne slažu sa kolumnistom "New York Timesa".
"Crtani film ne može da živi bez gega i raznih parabola. Ne može da živi bez hiperbole, pogotovo što je taj lik kojeg je stvorio Čak Džouns zapravo paradigma jednog nesrećnog i nesigurnog latinskog ljubavnika. Čak Džouns ga je stvorio sa mnogo ljubavi. Treba to gledati iz raznih aspekata, treba kontekstualizovati film, u kom vremenu nastaje", kaže Ružićeva.
Da se na ovu temu može gledati iz različitih uglova, ali da prema njoj treba biti i posebno obazriv, smatra Jovana Jelovac Cavnić, glumica i sinhronizatorka.
"Ono što mene zbunjuje, kao nekoga ko je odrastao na tim animiranim pričama, ali i neko ko ih radi, jeste to što bismo sada svemu mogli da nađemo negativne konotacije", smatra ona, slučajno ili namjerno aludirajući na satirične konotacije Njuz neta s početka ovog teksta.