Malo je glumaca koji su jednako briljirali i ispred i iza kamere kao Klint Istvud. Od 1970-ih godina Istvud je režirao čak 40 filmova, od kojih se u njih 24 pojavljuje i kao glumac.
Nakon velikog uspjeha legendarne dolarske trilogije, u kojoj je sarađivao sa italijanskim režiserom Serđom Leonijem, Istvud se našao u izuzetno povoljnoj poziciji u Holivudu, što mu je omogućilo da se posveti poslu režisera. Svoj režiserski debi ostvario je 1971. godine sa trilerom "Jeza u noći".
Nakon toga nastavio je da istražuje različite žanrove, iako su mu vesterni uvijek ostali posebno dragi. Tokom 1970-ih režirao je filmove "Nepoznati zaštitnik" i "Odmjetnik" Džozi Vels, a ujedno je pokazao svoju sklonost akcijskim filmovima kroz naslove poput "Dozvole za ubistvo" i "Zasjede".
Ulaskom u 1980-e nastavio je da balansira između vesterna, akcijskih filmova pa čak i muzičkih drama. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, Istvud je osjetio potrebu za promjenom. Nije se nužno zasitio onoga što je do tada radio, ali sa godinama je osjetio da je spreman za nešto mirnije i introspektivnije.
Preokret prema introspektivnom filmu
Upravo tada počeo je da radi na projektu za koji nije bio siguran da će naići na dobar odjek kod publike, filmu "Nepomirljivi" (Unforgiven) iz 1992. godine. Kako piše Far Out, u jednom intervjuu sa Majklom Henri Vilsonom Istvud je priznao: "Akcijski filmovi su bili zabavni dok sam bio u dvadesetim ili tridesetim. Ponekad je materijal imao dobru priču, ponekad je bio pun akcije, pokreta i boja. Međutim, u nekom trenutku života bude ti dosta takvih stvari. Tada počinješ da tražiš psihološke studije, čak i ako imaju manji komercijalni uspjeh. Dok sam snimao film 'Nepomirljivi', mislio sam da će biti neuspješan."
Film, u kojem su uz Istvuda glumili i Morgan Frimen i Džin Hekmen, na kraju je postigao ogroman uspjeh. Osvojio je Oskara za najbolji film, dok je Istvud kući odnio i Oskara za najboljeg režisera. Uprkos svemu, strah da će publika doživjeti film kao previše mračan i nepristupačan pratio ga je tokom cijelog procesa snimanja.
"To nije bio akcijski vestern poput 'Divlje horde' ili Leonijevih vesterna. Odstupao je od tradicije kojoj sam pripadao. Scene pucnjave bile su tužne. Gledali ste nedužne ljude kako umiru uzalud. Mislio sam da će film zbog toga biti odbijen", dodao je Istvud.
Ironično, upravo taj projekat za koji je bio uvjeren da će biti promašaj pretvorio se u jedno od njegovih najvećih dostignuća, dodatno potvrdivši njegovu izvanrednu sposobnost da prepozna univerzalne teme i prenese ih na filmsko platno na način koji rijetko koga ostavlja ravnodušnim, prenosi Index.hr.