Guverner Kalifornije Arnold Švarceneger snimiće film o životnom putu Tuzlaka Dragana Živanovića, koji više od 50 godina živi u Americi pod imenom Danijel Bojer.
U filmu će igrati i glavnu ulogu.
Živanović živi na relaciji Njujork - Pariz - Ženeva i član je rukovodstva Demokratske stranke. Direktor je američkog Centra za međunarodno zdravlje i saradnju, a bio je i savjetnik u administraciji nekoliko predsjednika SAD. Prijatelj je sa najslavnijim svjetskim političkim ličnostima.
Rođen je u Tuzli, gdje je njegov otac bio direktor "Solane". Iz Tuzle mu se porodica preselila u Beograd. Početkom Drugog svjetskog rata Dragana Živanovića, koji je tada imao 14 godina, i njegovog brata, koji je bio advokat, uhapsili su ljotićevci. Prebacili su ga u logor u Dahau, odakle je uspio pobjeći s grupom logoraša.
"Kao gimnazijalac bio sam protiv Nijemaca, Nedića i Ljotića. Imao sam 14 godina kada su mene i mog brata, koji je bio advokat u Beogradu, uhapsili. Predali su me Gestapou, u čijoj su me centrali, danas je to Dom VS, tukli. Prebacili su me na Banjicu, a odatle u Dahau. Pobjegao sam iz logora, ali sam se vratio da bih izvukao 11 ljudi, uglavnom Srba, jer mi je bilo strašno da ih tamo ostavim", rekao je Bojer.
Krenuli su u Švajcarsku, ali su stigli do Luksemburga i potom završili u Francuskoj. Tu su se priključili francuskom Pokretu otpora, da bi nakon rata Živanović ostao u toj zemlji kao izbjeglica.
Završio je studije prava i diplomatskih nauka radeći najteže poslove. Jedan profesor upoznao ga je sa Elenorom Ruzvelt, koja ga je pozvala u SAD i osigurala mu vizu.
"Nisam htio da se vratim u Jugoslaviju pošto su mi, u međuvremenu, partizani ubili brata. U Francuskoj sam završio gimnaziju, pravni fakultet i diplomatske nauke, iako sam bio izbjeglica i teška sirotinja. Spavao sam na ulici i išao u školu, a jedan moj profesor kome je, možda, imponiralo što sam se bavio samo školom, a ne crnom berzom, što se radilo poslije rata, upoznao me sa Elenorom Ruzvelt", dodao je Bojer.
Završio je studije ekonomije i postao član Demokratske stranke.
Nedavno je posjetio Beograd, a povod je bila 25. godišnjica braka princeze Katarine i prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića, s kojim ga veže dugogodišnje prijateljstvo.
Prema njegovim riječima, Beograd se značajno promijenio na bolje i postao "velika varoš s mnogo stanovnika". Političku situaciju, ipak, ocjenjuje kao nestabilnu, a korupciju navodi kao problem broj jedan u srpskom društvu.
"Srbi u Americi nisu jaki. Velika je šteta što nisu dobro povezani. Imaju nekoliko zajedničkih organizacija, ali njihov uticaj je mali, zato što su uglavnom republikanci i mnogo desničarski orijentisani", zaključio je Bojer.