Ideja za osnivanje baze podataka bh. filma stara je 17 godina. To je bio moj diplomski rad, ali u tom trenutku nisu postojali uslovi da se napravi nešto ovakvo i da sve bude objedinjeno na jednom mjestu, kazala je Elma Tataragić, scenarista i producent.
Ona je jedan od članova Udruženja filmskih radnika BiH koje je napravilo prvu online bazu podataka bh. filma. Trenutno je završena prva faza, a u bazi se nalaze bh. filmovi nastali u periodu od 1996. do 2017. godine.
Riječ je o prvoj online biblioteci bh. filmova koja predstavlja sve igrane, dokumentarne i animirane filmove nastale u bh. produkciji ili koprodukciji.
Tataragićeva, koja je i selektor Sarajevo film festivala (SFF), u razgovoru za "Nezavisne" otkrila je otkad potiče ideja za ovako nešto, na koji način su dolazili do podataka i koliki je značaj jedne takve baze filma.
NN: Ko je sve zaslužan za to što podatke o ostvarenjima nastalim u BiH u posljednje dvije decenije imamo na jednom mjestu i šta sve sadrži baza podataka bh. filma?
TATARAGIĆ: U bazi su okupljeni i dugometražni, dokumentarni, kratkometražni, ali i studentski filmovi koje prikazujemo tokom bh. filmskog programa, koje organizira Udruženje u sklopu SFF-a svakog avgusta. Međutim, ja nisam odustala od te online baze podataka bh. filma, tako da sam u posljednjih godinu dana okupila jednu vrijednu ekipu ljudi od našeg "Triptih studija", koji je bio zadužen za pisanje skeleta i konstrukcije za bazu do poslova koji se tiču same veb-stranice. Tu su bile moje koleginice koje su vrijedno pripremale ono što je danas baza, Bojana Vidosavljević i Melina Alagić, obje dramaturginje. Osim kataloških podataka i fotografija, posjetiocima baze dostupne su i biografije i filmografije članova UFR BiH, koji su radili na tim filmovima.
NN: U pripremi su podaci o filmovima nastalim u toku rata, ali i prije toga, taj period nije baš bio najplodonosniji za domaće filmove.
TATARAGIĆ: Ratni period od 1992. do 1996. je takođe skoro gotov i on će do kraja mjeseca biti onlajn i onda pristupamo onoj najkompleksnijoj fazi rada na bazi podataka, a to je kinematografija do 1992. godine. Naravno, i tu smo već djelimično spremni kao što sam i rekla, taj diplomski rad od prije 17 godina, koji je bio početak svega ovoga, je pretpostavljao prikupljene podatke o tadašnjoj jugoslovenskoj, odnosno bh. kinematografiji u sklopu SFRJ od kraja Drugog svjetskog rata do 1992. Mi već imamo podatke koji se tiču dugometražnih igranih filmova koji su nastali u tom periodu. Nakon toga ćemo pristupiti i prikupljanju za kratkometražne i dokumentarne filmove. Kratkih nije bilo toliko puno, ali jeste dokumentarnih. Sve to je i izazovno, jer fotografije i video-materijali nisu toliko dostupni.
NN: Baza će, bez sumnje, biti interesantna ljudima koji se bave filmom, ali koje su njene dobrobiti za široke mase?
TATARAGIĆ: Mislim da je interesantno za svakog ko se direktno ili indirektno bavi filmom. Prije svega je korisno za ljude koji su iz naše audio-vizuelne industrije. Međutim, mislim da je za ljubitelje filma općenito interesantno. Nadamo se da ćemo na ovaj način olakšati put svim onim ljudima koje zanima bh. kinematografija, bilo iz nekog umjetničkog ili naučnog poriva, jako je puno doktoranada i ljudi koji magistriraju na nekim temama koje se tiču naših filmova, a naravno i publike koja samo voli da pogleda dobar film. Sudeći po komentarima, mislimo da već postoji određena publika koja je čekala ovakvo nešto.
NN: Kada ste sve stavili na papir, kakav je bio utisak, da li možete reći da je u tom periodu koji ste obradili zapravo napravljeno dovoljno filmova?
TATARAGIĆ: S obzirom na način na koji se finansira kinematografija u BiH i da na cijeloj teritoriji BiH imamo samo jedan filmski fond, a to je Filmski fond Sarajevo u Federaciji BiH, i s obzirom na to da u Republici Srpskoj naše filmadžije praktično nemaju odakle da finansiraju svoje filmove, bez obzira na to što na papiru postoji Filmski centar, možemo biti zadovoljni. Znači, možemo biti zadovoljni u odnosu na ono koliko država ulaže u filmsku produkciju. Sa druge strane, ono što mi imamo kao potencijal, a to su naši autori, glumci, mislimo da je izuzetno malo. Kada pogledamo ovu 21 godinu, u bazi se trenutno nalazi oko 500 naslova. Da li može bolje, naravno, to bolje ne ovisi samo o filmskim radnicima koji zaista stvaraju u nemogućim uslovima. Samo prošle godine je na teritoriji BiH proizvedeno ukupno oko 70 filmova, a bilo je oko milion evra ulaganja, koja ne uključuju samo produkciju, već i komplementarne aktivnosti promocije bh. kinematografije. To je malo i ne možemo se porediti ni sa kim u Evropi, pa ni sa Kosovom.